ČABAR  Ponašanje Hrvatskih šuma je njihov veliki doprinos sustavnom uništavanju, devastiranju i raseljavanju Gorskog kotara, smatra gradonačelnik Čabra Antonio Dražović koji je pred javnost istupio s nizom podataka i pitanja vezanih uz rad ovog državnog poduzeća. Po javno dostupnim podacima, tvrdi Dražović, Hrvatske šume su 2022. godinu zaključile – nakon oporezivanja i davanja svih doprinosa – s čistom dobiti od 242 milijuna kuna.

Premala svota

– Po članku 69. Zakona o šumama, Hrvatske šume su lokalnim samoupravama sa statusom potpomognutog područja gdje djeluju, dužne uplatiti šumski doprinos u visini od 10 posto. Grad Čabar je u tijeku moje dosadašnje dvije godine mandata dobijao od 328.000 do 338.000 eura godišnje. Kako je to izračunato mi ne znamo i nikome nije jasno, a na sve naše pokušaje da saznamo odgovora nema, kao što nema ni zakonom propisanog i određenog Pravilnika kojim bi se, po članku 69. st. 5. ZOŠ-a, način obračuna i postotak određivao baš tim pravilnikom koji je dužan donijeti ministar. Nažalost, taj pravilnik nikada nije donesen, jer da jest, bio bi javno objavljen.

No, zato smo sami pokušali otkriti o kakvim je brojkama riječ. Po podacima do kojih sam došao, jasno je da se na području grada Čabra godišnje siječe najmanje oko 150.000 kubika drvne građe, a cijene kubika kreću se od 40 do 80 eura. Smanjimo li ovih 150.000 kubika, radi lakšeg računanja, na 100.000 kubika te uzmemo li kao prosječnu cijenu kubika drva 60 eura, ispada da Hrvatske šume na području grada Čabra godišnje zarađuju najmanje oko 6 milijuna eura. To znači da bi Grad Čabar trebao na ime šumskog doprinosa dobiti najmanje 600.000 eura. No, mi dobijamo spomenutu svotu i to na temelju, čini mi se, proizvoljnih procjena. Jer, ako nema pravilnika, ako štoviše, nije nikada donesen, kako se uopće taj postotak obračunava? Što ulazi u obračun? Zašto nam se to ne kaže i ne pojasni? – pita Dražović koji državno poduzeće Hrvatske šume naziva leglom korupcije, a njihovo ponašanje neviđenom pljačkom Gorskog kotara.

Brojni Gorani smatraju da bi Gorski kotar trebao dobiti više od svog »zelenog zlata« / Snimio M. KRMPOTIĆ

– Zašto to netko do sada nije uočio i zašto nije reagirao, meni nije jasno. Ja sam tu samo dvije i pol godine, došao sam iz druge sredine, ali sam brzo otkrio veliki kriminal. Oni koji dobro poznaju stanje govore mi da je nekada 90 posto od zarađenog u šumama ostajalo na području na kojem je zarađeno pa su se gradili objekti, skijališta, sanirala klizišta, gradile i uređivale ceste. Kad bi danas bilo tako, nikakav nam problem ne bi bio sanirati 12 velikih klizišta, koliko ih trenutačno imamo na području grada Čabra. Sa sadašnjih tristotinjak tisuća eura mi ne možemo sanirati niti jedno veće klizište, a zanimljivo je da su ta klizišta stvorena ponajprije zbog sječe šume, i to često one prekomjene, zbog čega imamo promjene tokova vode nakon padalina, koloture i neurednu šumu jer se nikada šumske vlake i okoliš ne dovode u prvobitno stanje kao što je to u civiliziranim zemljama. Međutim, našim sugrađanima uredno naplaćuju prolazak šumskim putevima.

Milijuni eura

Zbog svega toga tražimo odgovore i tražimo promjenu odnosa Hrvatskih šuma prema Gorskom kotaru, području kojeg nemilice iskorištavaju! Koliko drvne građe i koja vrsta odlazi iz naših šuma i po kojoj cijeni i tko je taj koji obračunava – i na temelju čega – šumski doprinos? Uskraćeni smo za milijune eura tijekom nekoliko posljednjih godina i smatramo da je nužno dobiti odgovore na naša pitanja – rekao je čabarski gradonačelnik Dražović, dodavši da bi promjenom ovog segmenta Gorski kotar brzo iz zaostalog postao vrlo razvijeno područje.

Naravno, u Hrvatskim šumama se ne slažu s iznesenim pa u dopisu dostavljenom našoj redakciji stoji:

– Kako je gradonačelnik Čabra i sam naveo, sukladno čl. 69. Zakona o šumama, javni i privatni šumoposjednici dužni su uplatiti šumski doprinos u visini od 10 posto i to u odnosu na prodajnu cijenu drveta na panju. Upravo toliko Gradu Čabru Hrvatske šume i uplaćuju – u 2023. je od ukupnog iznosa prodajne cijene na panju (3.352.654,75 sura), Gradu Čabru uplaćeno 335.327,78 eura. Zakon to sasvim jasno definira, a Hrvatske šume postupaju po istom. Treba napomenuti i da je šumski doprinos namjenski, odnosno jedinice lokalne samouprave moraju ga utrošiti u izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture.

Pouzdan poslodavac

Što se proizvodnje i prodaje drvnih sortimenata tiče, s područja grada Čabra – odnosno iz šumarija Gerovo, Tršće i Prezid – u 2023. godini ukupno je otpremljeno 48.196 m3 tehničke oblovine (trupaca), od toga lokalnim pilanama grada Čabra 40.075 m3, a 8.121 ostalim pilanama u okruženju. S područja grada Čabra iz šumarija Gerovo, Tršće, Prezid u 2023. godini ukupno je otpremljeno 31.716 m3 višemetrice (prostorno drvo), od toga je 12.123 m3 otpremljeno lokalnim pilanama na području grada Čabra, a 19.593 m3 otpremljeno je ostalim pilanama.

Osim toga, Hrvatske šume na području UŠP-a Delnice zapošljavaju 545 radnika i jedan su od najpouzdanijih poslodavaca, sudjeluju u brojnih društveno odgovornim aktivnostima, sponzoriraju mnoštvo manifestacija i doniraju brojnim potrebitim građanima i udrugama te su jedan od ključnih faktora gospodarske stabilnosti u ruralnim krajevima. Istaknuti primjer društvene odgovornosti 2023. godine je pomoć pružena građanima nakon olujnog nevremena koje je u srpnju poharalo gotovo cijeli kontinetnalni dio Hrvatske. S pomoću vlastite mehanizacije i zaposlenika, Hrvatske šume raščišćavale su prometnice i okućnice, što nakon svakog nevremena čine kako bi pomogle lokalnoj zajednici u što ranijem povratku u normalnu svakodnevicu – stoji u dopisu Hrvatskih šuma.