DELNICE, BROD NA KUPI – Iako su iskustva vezana uz svega dvije godine u osnovi premala, ipak se i na temelju njih može naslutiti kako se klima zaista mijenja i na goranskom području. Kad to konstatiramo, onda ponajprije mislimo na činjenicu da su »kiše jesenje« 2022. i 2023. godine na području Kupske doline nanijele štete kao nikada ranije – srušen je most pred izvorom Kupe, rekordni vodostaji zabilježeni su u naseljima Hrvatsko i Kupa, samo na području Čabra registrirano je 12 opasnih klizišta, na delničkom i čabarskom području uništene su brojne prometnice, Blaževci su bili pod udarom vode i blata…

Međudržavna pravila

Redati bi se još dalo, ali nema potrebe jer je i iz navedenog jasno kako, bar kad je riječ o Kupskoj dolini, Goranima puno veću opasnost od snijega, predstavljaju kiše i poplave. Posebno su ugrožena neka mjesta poput naselja Hrvatsko gdje je u opasnosti most koji veže slovensku i hrvatsku stranu. Mještani smatraju kako bi problem bio bitno umanjen, možda i riješen, kad bi se očistilo korito u kojem se na nekih stotinjak metara od mjesta tijekom proteklih godina nakupilo zaista puno naplavljenog drveća, grana, mulja… Hrvatske i slovenske lokalne samouprave ovog kraja obratile su se i svojim državama te nadležnim institucijama. Mogu li se u to uključiti Hrvatske vode s istovrsnim poduzećem sa slovenske strane, pitamo Gordana Gašparovića, vršitelja dužnosti direktora Vodnogospodarskog odjela za slivove sjevernoga Jadrana.

– Kupa je međudržavni vodotok i sve aktivnosti koje se odvijaju trebaju biti u skladu s Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju vodnogospodarskih odnosa. Navedenim Ugovorom, Vlada RH i Vlada RS osnovale su Stalnu hrvatsko-slovensku komisiju za njegovo provođenje. U okviru predmetne Komisije djeluje šest potkomisija, između ostalih i Potkomisija za slivno područje rijeka Sutle, Save i Kupe. Za sliv rijeke Kupe izrađena je Studija o prekograničnom usklađenom upravljanju rizicima od poplava, sve iz programa prekogranične suradnje Slovenije i Hrvatske, Interreg V-a.

Za potrebe hidrauličkog modela izrađeni su geodetski snimci rijeke i pritoka, dovršen model, definirana kritična mjesta te predložene mjere iz kojih je napravljen protupoplavni zid u Hrvatskom, koji je bio ključan element zaštite kod nedavnih poplavnih događaja. Bilo kakve daljnje aktivnosti na produbljenju korita, uklanjanju pijeska i slično kao prepreke evakuaciji velikih voda, te eventualnoj izgradnji poprečnih ili uzdužnih zaštitnih objekata će se analizirati, sve uz suradnju slovenske strane i uz poštovanje Zakona koji se odnose na zaštitu okoliša, prirode, rudarstva te uređenju vodnogospodarskih odnosa.

Pomoć Hrvatskih šuma

U mjestašcu Kuželj Hrvatske vode prije godinu su dana proširile obalu pritoke Belice, neposredno prije mosta u tom naselju. Taj se potez pokazao odličnim jer za velikih kiša prošle jeseni u Kuželju nije bilo problema kakvih je bilo ranije. Postoji li mogućnost takvog pristupa i nekim drugim potencijalno opasnim lokacijama (Hrvatsko, Iševnica, Blaževci…)

– Glede ostalih vodotoka u slivu koji nemaju međudržavni status, kroz redovite aktivnosti putem Ugovora o uslugama preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava i leda na branjenom području Gorski kotar, vodotoci se redovito održavaju. Ove aktivnosti nastavit će se i dalje, a kroz iste se radi i uklanjanje nanosa i naplavina iz korita i obala te uz objekte duž vodotoka, rekao je Gordan Gašparović.

No, budući da su sve češći uzrok poplavama i štetama bujične vode koje s planinskih visova prema vodotocima nose velike količine grana, zemlje i materijala koji ostaje nakon radova u šumi, pitali smo Ivanu Pećnik Kastner, voditeljicu Uprave šuma podružnice Delnice, mogu li Hrvatske šume bar na najugroženijim lokacijama provesti dodatno »čišćenje« šuma, odnosno ukloniti nakupljene grane i ostatke drveća.

– Ako je riječ o području koje je vlasništvo Hrvatske, odnosno kojim mi kao državna tvrtka upravljamo, onda to svakako možemo učiniti, a bit će nam drago da nam mještani takve lokacije detektiraju i na njih ukažu. Ako je naša reakcija moguća, ako konfiguracija terena dozvoljava pristup, mi ćemo svakako pomoći. No, tu na umu treba imati da je puno područja goranskih šuma u privatnom vlasništvu pa apeliram na te vlasnike da više brige vode o redu u šumi te da i oni brinu o tome da šuma bude što čistija, rekla je Pećnik Kastner.

Gluh i gluši

Neizostavno bi, smatraju mnogi mještani Kupske doline, tijekom predstojećeg ljeta kroz razne aktivnosti trebalo poboljšati stanje s ugroženošću od poplava. Upravo stoga Grad Delnice te slovenske Občine Osilnica i Kostel svojim su vladama poslale molbu vezanu uz rješenje tog problema. Nažalost, reakcija za sada nema ni s hrvatske, ni sa slovenske strane. Tako Goranima i susjedima Slovencima ne preostaje do li da nastave s traženjima koja bi, najavljeno je, mogla uskoro imati i protestnu notu kroz određeni oblik javnih okupljanja.