Bolji uvjeti

Slovenija planira pomoć slovenskoj manjini u Hrvatskoj. Posebno je zanimljiv primjer Čabra

Marinko Krmpotić

Poljoprivredno-izobraževalni centar u Prezidu izgrađen je sredstvima Republike Slovenije / Snimio M. KRMPOTIĆ

Poljoprivredno-izobraževalni centar u Prezidu izgrađen je sredstvima Republike Slovenije / Snimio M. KRMPOTIĆ

Republika Slovenija je za slovensku manjinu koja živi u Italiji, Austriji, Mađarskoj i Hrvatskoj dala poticaj za osnivanje razvojnih agencija kroz koje bi se radilo na razvoju privrede



ČABAR  Od iduće godine Republika Slovenija pripadnicima slovenske nacionalne manjine koji žive na području Hrvatske planira pomagati i kroz potporu gospodarskom i privrednom razvoju, tamo gdje je to, naravno, moguće.


O čemu je riječ konkretnije nam je, posebno s naglaskom na Gorski kotar i Slovence koji žive u ovom dijelu Hrvatske, više rekla doktorica znanosti Barbara Riman, Riječanka i Slovenka zaposlena na Institutu za narodnosna prašanja u Ljubljani, ujedno i predsjednica Zajednice slovenskih udruga u Hrvatskoj.


Pripadnici slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj, govori Riman, ponajprije djeluju i okupljaju se kroz udruge kulturnog tipa u kojima se druže te kroz aktivnosti vezane uz folklor i jezik čuvaju i razvijaju svoj nacionalni identitet.


Slovenija pomaže slovensku manjinu u Hrvatskoj

Barbara Riman / Snimio M. KRMPOTIĆ


Poticaj za privrednike




– No, Republika Slovenija je za slovensku manjinu koja živi u Italiji, Austriji, Mađarskoj i Hrvatskoj dala poticaj za osnivanje razvojnih agencija kroz koje bi se radilo na razvoju privrede u dijelovima tih država u kojima žive Slovenci.


Cilj je potpomagati razvoj privrede kroz otvaranje radnih mjesta i stvaranje boljih uvjeta života kako bi u tim pograničnim prostorima ostajali mladi. Pri tome nismo usko vezani samo uz Slovence, već i pripadnike većinskih naroda u tim dijelovima država kojima također želimo omogućiti zapošljavanje i razvoj. Smatramo kako je takav razvoj obostrano koristan jer omogućava razvoj pograničnih područja, odnosno rast standarda, razvoj komunalne infrastrukture, kvalitetnije školstvo i zdravstvo, što svakako može dovesti do razvoja tih područja, a to znači zaustavljanja iseljavanja i pogoršavanja demografske slike koja je u tim područjima, najčešće i s hrvatske i sa slovenske strane, loša.


Mi uočavamo kako se u tim područjima broj pripadnika slovenske nacionale manjine smanjuje i svakako nam je cilj spriječiti daljnji pad broja Slovenaca, a to znači da je nužno stvaranje uvjeta koji bi ljude tih područja zadržali na njima. Otuda i ideja o pomoći vezanoj uz privredu, a ne samo uz kulturu i čuvanje tradicije.


Savjetodavna kmetijska služba

Novom obliku brige za Slovence koji žive izvan Slovenije raduje se i Anita Pintar, vlasnica poznatog OPG-a Pintar koja ističe kako je imala punu potporu niza hrvatskih, ali i slovenskih institucija pri kretanju u posao, kao i u samom poslu.


– Na početku nam je jako puno pomogla slovenska Savjetodavna kmetijska služba koja nam je dala svu potrebnu edukaciju o, primjerice, prehrani krava, kvaliteti mlijeka, zdravlju krava, najboljim travama i sijenu za prehranu i slično. Vrlo veliku pomoć pružili su nam nakon onog teškog ledoloma 2014. godine, kad su nam dali podršku u obrezivanju voćaka, spašavanju onog što je ostalo i nasađivanju novih sadnica, rekla je Anita Pintar.

Čabarsko područje


U tim našim nastojanjima posebno nam je zanimljivo područje grada Čabra koje je zaista specifično.


Naime, većina slovenskih kulturnih društava djeluje u većim gradskim sredinama (Rijeka, Pula, Zagreb, Split, Karlovac, Varaždin, Osijek, Zadar, Dubrovnik…), a čabarsko područje je ruralno područje i na njemu u nizu manjih naselja (Čabar, Prezid, Gerovo, Plešce, Tršće…) živi određen broj Slovenaca koji, djelomično i zbog blizine granice, imaju prilično čvrste veze s maticom Slovenijom, a uz to oni su zahvaljujući posebnoj varijanti kajkavskog narječja koje se tu govori također vrlo bliski Soveniji pa njima čak to očuvanje jezika i tradicije i nije u prvom planu, jer su ti korijeni vrlo snažni i nisu toliko ugroženi kao u urbanijim sredinama.


Upravo stoga Republika Slovenija na tom području je već i ranije krenula u jednom drugom smjeru pa su u Udruzi Slovenaca Gorskog kotara koja djeluje na tom području još od 2013. godine osnivane razne sekcije poput Kmetijske sekcije ili Kmetijsko-izobraževalne skupnosti kojima je cilj bio razvoj grana vezanih uz voćarstvo, preradu mlijeka i mliječnih proizvoda, pčelarstvo, uzgoj povrća i slično.


Cilj je bio da se ljude koji se bave tim djelatnostima poduči, čak i da im se pruži financijska potpora u njihovim aktivnostima, odnosno da im se, primjerice, kupnjom strojeva pomogne u razvoju posla kojim se bave. Pozitivna iskustva s takvim pristupom Republika Slovenija je imala u Mađarskoj gdje je nakon nekoliko godina provođenja te ideje primijećeno kako mladi više ostaju u tim pograničnim prostorima.


Zbog tih pozitivnih iskustava sad je i slovensko Ministarstvo gospodarstva odlučilo uložiti dodatne napore te kroz različite aktivnosti i potpore motivirati razvoj gospodarstva i male privrede u onim dijelovima spomenutih država gdje žive Slovenci. Do kraja ove godine trebala bi biti osnovana Razvojna agencija koja bi potom u narednoj godini počela raditi po četverogodišnjim programima vezanim uz pojedina područja.


Naravno, o svemu tome će javnost na vrijeme biti obaviještena, najavila je Barbara Riman.