Bez obzira na to koliko se čovjek trudio biti optimističan i pozitivan, pogled na popis loših i dobrih stvari vezanih uz 2024. godinu pokazuje kako su u protekloj godini, nažalost, dominantnije bile stvari s minus predznakom. Ili je možda stvar u tome što negativnosti uvijek ostave jači dojam… U svakom slučaju odjeljak vezan uz ono što prošle 2024. godine na goranskom području nije bilo dobro obimniji je, ponavljamo – nažalost, od onog s pozitivnim i dobrim stvarima.

Šamar do šamara

No, što je, tu je. Ako bismo od »crnjaka« tražili ono što je razljutilo i razočaralo najveći broj Gorana, onda je to svakako neuspjeh kandidature goranskih turističkih projekata, odnosno nezadovoljstvo kriterijima raznih državnih natječaja koji prečesto uopće u obzir ne uzimaju goranske specifičnosti čime se, u stvari, potvrđuje kako čuveni »brdski« zakon još nije zaživio u onom svom najbitnijem smislu, konkretno u stvaranju uvjeta koji bi zbog goranskih posebnosti Goranima omogućili povoljnije uvjete pri ovakvim i sličnim natječajima. Usporedo s ovim političkim »kandidaturama« šamarom Goranima je i kroz slabašnu zastupljenost njihovih kandidata na listama za Sabor RH neizravno poručeno koliko su malo bitni pa je za Gorane opći zaključak političke 2024. godine u osnovi vrlo negativan i može se složiti u vrlo kratku rečenicu – malo vas je i zato ste nebitni. Drugim riječima, Gorani se od politike i političara teško mogu nadati nečemu dobrom.

U Delnicama – onečišćenje zraka / Foto M. KRMPOTIĆ

Da sve skupa bude još gore, Gorani prošle godine sreće nisu imali ni s prirodom. Muke s velikim kišama i poplavama iznova su udarile na sve goranske općine i gradove vezane uz Kupu i gornji dio Kupske doline. Sve se češće javljaju tužbe bivših velikaških obitelji vezane uz povrat njihove imovine, a to su ponajprije šume, koje nisu nimalo bezazlene i mogle bi u ne tako dalekoj budućnosti donijeti puno problema. Nezadovoljstvo većeg dijela Gorana protekle je godine doživjela i inicijativa Primorsko-goranske županije o gradnji hospicija u jednom dijelu Doma zdravlja Delnice protiv čega je bila većina goranskih čelnika, ali budući da je Dom zdravlja u Delnicama u vlasništvu PGŽ-a, njihov stav nije bio bitan. Uz ove probleme koji se dotiču svih ili znatne većine Gorana, bilo je prošle godine i na lokalnim razinama pojedinih goranskih sredina muka i poteškoća koje su nadilazile lokalne okvire i svoje mjesto, nažalost, nalazile i u vijestima državnih televizija i novina.

Radovi na Domu zdravlja Delnice poremetili su uobičajen ritam pružanja zdravstvenih usluga / Foto M. KRMPOTIĆ

Veliki požar

Takav je primjer veliki požar koji je u Mrkoplju uništio tamošnju pilanu što je u opasnost dovelo brojna radna mjesta. Medijsku pažnju itekako je privukla i delnička nikad realizirana nabava adventskog vlakića što još uvijek istražuje DORH koji se, po sudu mnogih prerevno, bavio i slučajem navodne zlouporabe položaja podignuvši incident s običnim prometnim prekršajem na razinu uhićenja nekoliko ljudi u Vrbovskom. Nezadovoljstvo su mnogi iskazivali i nastavkom višegodišnje priče o nepokretanju rada Doma za psihički bolesne odrasle osobe u Delnicama, a još je žešćih i burnih reakcija upotpunjenih peticijama bilo u Delnicama gdje je nasilno i nezakonito ponašanje nekolicine maloljetnih delinkvenata romske nacionalnosti izazvalo burne reakcije mještana.

Ovakvih će radova u Vrbovskom naredne dvije
godine biti puno / Foto M. KRMPOTIĆ

Delničani su nezadovoljni bili i rezultatima mjerenja zraka pri čemu se na tapeti našlo poduzeće »Energy Pellets«, a i neka druga goranska mjesta imala su svoje male drame i sukobe. Tako su se uspješno protiv premještanja njihove djece u čabarski vrtić bunili roditelji djece iz naselja Plešci. Brodmoravičani su gunđali zbog izgradnje odašiljača kraj povijesne crkvice smještene ponad mjesta, mještani Broda na Kupi cijelog su ljeta muku mučili s radovima na vodoopskrbi koji, pokazalo se to kasnije, nisu bili kvalitetno izvedeni. Kupjačani su se bunili zbog prodaje stare škole, u Fužinama smo zabilježili peticiju i nesuglasice oko lokacije autobusne postaje, muke s političkim sukobima zabilježili smo u vijećima Čabra i Fužina, a u najtužnije priče 2024. godine svakako valja ubrojiti smrt poznatog sportaša i sportskog djelatnika Josipa Šporera Pepija te još i više tragičnu pogibiju goranskog olimpijca Antonija Račkog.

Adventskog vlakića nije bilo, ali zna se tko je uvijek tu / Foto ANA KRIŽANEC

Ima i dobrog

Kad je pak riječ o dobrim stvarima kojima smo u tijeku 2024. godine svjedočili na području Gorskog kotara, onda je nedvojbeno na prvom mjestu najava drugog dijela realizacije švicarsko-hrvatskog projekta izgradnje suvremenog sustava vodoopskrbe. Nakon što su kroz višegodišnje aktivnosti izgrađeni sustavi opskrbe i odvodnje na području Delnica, Fužina, Skrada i Brod Moravica, sad će na red doći Lokve, Mrkopalj i Ravna Gora. Riječ je o za taj dio životnog standarda iznimno važnom projektu koji je i financijski iznimno zahtjevan pa Vlada Švicarske zaslužuje sve pohvale, kao što i Hrvatske vode zaslužuju palac gore zbog 13,6 milijuna eura vrijednih ulaganja u radove na vodoopskrbnom sustavu Vrbovskog. Ti su radovi već krenuli i u tijeku ove godine veliki dio njih trebao bi biti i realiziran, a u 2026. godini trebali bi biti privedeni kraju i po njihovom će završetku Vrbovsko imati za dugi niz godina vrlo kvalitetno uređen sustav vodooopskrbe i odvodnje.

Pohvale i pažnju javnosti prošle je godine izazvao i Mrkopalj uspješnim projektom uređenja (uz pomoć Primorsko-goranske županije) i uređenja stana koji je jednoj mladoj obitelji iznamljen po simboličnoj cijeni od eura po kvadratu. Mrkopalj gradnjom novog stana planira nastaviti ovaj projekt, a da se dobar glas daleko čuje, svjedoči nedavno i primjer Grada Rijeke koja je učinila nešto slično. Pohvale su Gorani zaslužili i za organizaciju priredbe »Daj 5 za gladnu djecu svijeta« kojom su u organizaciji mrkopaljsko-delničke rock grupe Što Kaj Rock i Grada Delnica, a u okviru projekta »Marijini obroci« prikupljena sredstva za gladnu djecu Afrike.

Veterinar – osiguran

Zaklada Janet Majnarich i izvršitelji oporuke ove delničke Kanađanke, a to su Vilim Smiljanić i Tom Dušević, i prošle su godine novčano pripomogli i to ne samo Delničane, već i Gorane donacijom medicinske opreme Domu zdravlja Delnice, a Primorsko-goranska županija krajem godine podmetnula je leđa i osigurala nastavak tzv. velike prakse Veterinarske stanice Delnice čime je do daljnjega, bar za ovu godinu, osigurana veterinarska briga za stoku na goranskom području. Ovim pozitivnim primjerima svakako treba dodati i sjajne pokazatelje vezane uz djelatnost svih gradskih organizacija Crvenog križa na goranskom području, posebno onih vezanih uz akcije dobrovoljnog darivanja krvi u kojima prednjači delnički Crveni križ koji je i na županijskoj razini na vodećem mjestu po broju darivanja na sto stanovnika.

Osmijeh zadovoljstva na lica Gorana i prošle su godine znali navući i sportaši čiji su uspjesi, s obzirom na činjenicu da je Gorski kotar brojem ljudi minoran u hrvatskim okvirima, itekako značajni. Tako smo na međunarodnoj razini pratili uspjehe alpske skijašice Leone Popović i biatlonca Matije Legovića koji su u iznimno jakoj svjetskoj konkurenciji u samom vrhu svjetskih seniorskih (Popović) i juniorskih (Legović) natjecanja pri čemu je Legović prošle godine dobio i nagradu »Dražen Petrović«, najznačajniju hrvatsku nagradu namijenjenu mladim sportašima. Uz njih sve pohvale zaslužuju i mlade šahistice Ena Cvitan (Delnice) i Patricija Vujnović (Vrbovsko) koje su svoju višegodišnju kvalitetu iskazale i prošle godine osvojiši naslov prvakinje (Cvitan) i viceprvakinje (Vujnović) Hrvatske u seniorskoj konkurenciji. Nastavljaju se iskazivati i mladi goranski kuglači pri čemu treba naglasiti da su se delničkim kuglačima iz KK-a »Goranin« počeli uspjesima na državnoj razini priključivati i mladi kuglači iz Skrada i Ravne Gore (KK »Goranka«).

Politički sukobi zabilježeni su u vijećima Čabra i Fužina / Foto DANIJELA MIHELČIĆ

Obljetnice

Na području kulture tijekom prošle godine pažnju su privukle prije svega dvije velike i po svemu značajne obljetnice koje su i obilježene na prigodan i dostojanstven način. Mislimo na velikih i svake pažnje vrijednih 175 godina Puhačkog orkestra Fužine o čemu je krajem prošle godine objavljena i knjiga koja svjedoči o toj velikoj obljetnici. U Delnicama je pak, uz nazočnost Mire Gavrana, predsjednika Matice hrvatske, obilježeno velikih i lijepih 150 godina delničke knjižnice koja danas nosi ime Janet Majnarich iz čije je ostavštine u velikoj mjeri sufinancirano uređenje nekadašnjeg Doma OSRH-a u novu delničku knjižnicu. Zabilježili smo i niz drugih pažnje vrijednih obljetnica kulturnih udruga i institucija, primjerice 50 godina KUD-a Delnice, 45 godina Goranske kiparske radionice, 30 godina priredbe »Goranski glasi«, 30 godina Škole mira Mrkopalj, 20 godina Vokalne skupine »DiM«… Dobitnik književne nagrade »Gorančica« za 2024. godinu postao je Zlatko Pochobradsky za knjigu »Duosta graje a za kaj!«, održana je tradicionalna Ljetna pa potom i Zimska škola pisanja u Staroj Sušici, održano je drugo izdanje svjetski znanog festivala »Cinehill« koji ostaje u Gorskom kotaru, pokrenut je dječji književni festival »Goranski cukrac«, članovi Puhačkog orkestra Fužine nastupili su na uglednom festivalu u Španjolskoj, članice i članovi KUD-a »Frankopan« iz Severina na Kupi nastupili su na čuvenom Oktoberfestu…

Gorančicu je dobio Zlatko Pochobradsky za knjigu »Duosta graje a za kaj!« / Foto NIKOLA BLAGOJEVIĆ

Turistički zamah

I na području turizma bilo je itekako lijepih stvari. Fužinarci su obilježili punih 150 godina turizma što ih svrstava u najstarije hrvatske turističke sredine. Nacionalni park »Risnjak« uvršten je u pet najboljih malih svjetskih nacionalnih parkova po izboru uglednog britanskog časopisa Guardiana, na goranskom su području predstavljeni i zaživjeli novi sadržaji poput El Camina Gorski kotar i Hike 43 šetnice, naznačeni su neki novi smjerovi turističkog razvoja na goranskom području (apiturizam, astroturizam), uređeno je novo sanjkalište u Ravnoj Gori koja postaje najrazvijenija goranska sanjkaška sredina, a u Mrkoplju je predstavljen megaprojekt izgradnje skijaške dvorane. Riječ je o dvorani u kojoj bi se skijati moglo bez obzira na vremenske prilike. Naravno, radi se o financijski zaista ogromnom projektu pa mnogi ne vjeruju da ga je moguće realizirati. Jer, ako nije prošao niti jedan od financijski nemjerljivo manjih projekata o kojima smo govorili na početku ovog teksta, kako onda očekivati da će biti prihvaćena ideja o ski dvorani!? I to je točno. No, što nam preostaje do li – nadati se da će 2025. godina u svemu biti bolja od ove koja već polako pada u zaborav.