Otkosi trave u Ličkom polju padaju, a i kvaliteta nije najbolja / Snimio Marinko Krmpotić
Očekuje nas još dvadesetak dana posla, a zbog sušenja sijena vrlo nam je bitno i kakvo će vrijeme biti nakon toga, kaže Željko Mihelić, vlasnik poduzeća koje se na najvećem goranskom polju bavi stočarstvom i poljoprivredom
povezane vijesti
- Povećanje kapaciteta prije zime: U ličkom skloništu bit će novih 56 boksova za napuštene pse
- Katastrofa u Španjolskoj, deseci poginulih nakon olujne kiše i poplava: “Bili smo zarobljeni kao štakori”
- Danas djelomično sunčano, moguća slaba kiša. Na Kvarneru se idućeg tjedna očekuje toplo i pretežno sunčano
LIČ – U Ličkom polju ovih je dana na nizu livada počela košnja koja, govori nam Željko Mihelić, vlasnik poduzeća Vitek koje se na najvećem goranskom polju, bavi stočarstvom i poljoprivredom, zbog nepovoljnih vremenskih prilika kasni desetak dana.
– Očekuje nas još dvadesetak dana posla, a zbog sušenja sijena vrlo nam je bitno i kakvo će vrijeme biti nakon toga pa ne možemo biti mirni dok sav posao ne bude u cijelosti gotov. U ovom prvom otkosu računamo na oko tisuću tona sijena od čega ćemo dio, otprilike polovinu, koristiti za naše potrebe, a dio planiramo prodati, mada je i tu sve teže stanje jer je stočarstvo u Hrvatskoj u krizi pa je, primjerice, 2023. godini stočarska proizvodnja u odnosu na 2022. godinu pala za velikih dvadeset posto, govori Mihelić koji iznosi još jedan zabrinjavajući podatak vezan uz kvalitetu sijena koja ovisi o kvaliteti tla na kojem raste, a tu su se, ističe Mihelić, počeli javljati ozbiljni i veliki problemi koji bi mogli dovesti do vrlo teškog stanja.
Ličko polje sve je “okupanije” kišom / Snimio M. KRMPOTIĆ
Manje novca za potpore
Uz ove muke s prirodom Željko Mihelić kao veliki problem poljoprivrednika Gorskog kotara i Like vidi i u društvu (čitaj politici), odnosno u činjenici da je bitno smanjena potpora za teže uvjete poslovanja u gorskim i planinskim područjima, što ozbiljnim poljoprivrednim gospodarstvima na tim područjima predstavlja veliki problem. – Svjesni smo da u ovom programskom paketu ima manje novca za potpore, ali smatram da je loša odluka uzimati onima kojima je ionako najteže proizvoditi. Nadalje, ta odluka nema utemeljenja u analizi poslovanja jer je i sad i prije prinos u Gorskom kotaru i Slavoniji neusporediv, a troškovi proizvodnje isti. Zato se nadam da će novi ministar poljoprivrede izmijeniti tu odluku i vratiti potpore za gorsko-planinska područja na razinu na kojoj su bile u prošlom programskom razdoblju, rekao je Mihelić. |
Zakiseljavanje tla
– U Ličkom polju postoje dvije meteostanice koje kvalitetno prate količinu padalina i po podacima s njih do sredine lipnja ove godine na ovom je području palo 1.188 litara kiše, a prošle je godine to bilo ukupno čak 3.217 litara kiše. To su vrlo velike količine koje dovode do takvog ispiranja tla i hranjiva iz tla da se to zemljište polako pretvara u neplodno tlo! Da je stvar ozbiljna, pokazuju i podaci iz ranijih godina – 2020. godine u Ličkom polju je palo 2.200 litara kiše, godinu potom 2.587 litara, a 2022. godine 2.360 litara. Prošle je to bilo, rekli smo, rekordnih 3.217 litara kiše po kvadratnom metru. Ako znamo da je hrvatski prosjek od 600 do 800 litara, onda brojke same po sebi govore sve. Kod nas godišnje pada od četiri do pet puta više kiše od hrvatskog prosjeka, i to ne može proći bez ozbiljnih posljedica i za prirodu i za ljude.
Stočarska proizvodnja u odnosu na 2022. godinu pala je za 20 posto / Snimio M. KRMPOTIĆ
Skupi zahvati
Očigedno se, po meni, događa svojevrstan proces stvaranja neplodnog tla. Zbog tih silnih kiša tlo se sve više zakiseljava, ima sve manje humusa i strah me je da ćemo za dvadeset-trideset godina umjesto plodne zemlje u Gorskom kotaru imati puno mahovine i paprati. Naravno, postoje i mogućnosti tzv. otkiseljavanja tla, ali je tu riječ o vrlo skupim zahvatima koje sami poljoprivrednici ne mogu realizirati, a uz to proces otkiseljavanja vezan je samo uz oranice, ali ne i livade što znači da će ove kiše, nastave li i narednih godina padati ovako obilno, sve više i više ugrožavati kvalitetu tla na goranskom području, rekao je Željko Mihelić.
