Inicijativa

Prošle su 244 godine od proglašenja današnjeg Gorskog kotara. Tad je prvi put spomenuto ime “Processus Montanus”

Marinko Krmpotić

Bivši delnički gradonačelnik nastoji taj datum pretvoriti u »rođendan« Gorskog kotara



DELNICE – Baš jučer, 7. studenoga 2022. godine, navršene su 244 godine od proglašenja današnjeg područja Gorskog kotara tim »imenom i prezimenom«.


Naime, 7. studenoga 1778. godine tadašnja carica Marija Terezija je u Beču za taj dio područja koji je bio dio njezinog carstva prvi put službeno upotrijebila pojam »Processus Montanus«, odnosno Gorski kotar. Taj bi datum, tvrdi već niz godina bivši delnički gradonačelnik Ivica Knežević, trebao postati svojevrsni rođendan Gorskog kotara. U skladu s tim on je ovog ljeta svim goranskim općinama i gradovima uputio prijedlog vezan uz proglašenje 7. studenoga Danom Gorskog kotara. Zašto je to učinio te kakvo je trenutačno stanje s njegovim prijedlogom, pitali smo inicijatora ove ideje.


Nova županija


– Povijesni razlozi vezani uz taj datum iznimno su važni. Naime, kad je 9. kolovoza 1776. godine carica Marija Terezija osnovala Severinsku županiju, hrvatski su staleži samo djelomično postigli što su tražili. Nekad je čitav taj prostor bio u juridičkim granicama Zagrebačke županije, a sada je nova županija bila upravno posve samostalna. Ipak, tim je činom konačno vraćeno otuđeno područje nekadašnjih zrinsko-frankopanskih posjeda Gorskog kotara i Primorja matici zemlji, pod vlast Hrvatskog sabora.




Prema odredbi Marije Terezije iz 1776., Severinska je županija obuhvaćala onaj dio Gorskog kotara koji se nalazio zapadno od Karolinske ceste. No, već iduće godine, 5. rujna, Severinskoj županiji su pripojena goranska naselja na samoj Karolinskoj cesti i njima pripadajuća područja s njezine istočne strane od Vrbovskog do Mrkoplja. Na zapadu i sjeveru ta je županija bila omeđena rijekama Čabrankom i Kupom, na sjeveroistoku opet rijekom Kupom, graničeći sa Zagrebačkom županijom, na istoku s Karlovačkim generalatom, a na jugu, od Rijeke do Senja, Jadranskim morem.


Novoosnovana Severinska županija je trebala gospodarski oživiti ovo područje, učvrstiti novi pravni poredak, a prije svega promicati trgovinu, zbog čega je i podignuta »iz pepela stare Modruške i Vinodolske županije«. Hrvatsko kraljevsko vijeće zatražilo je 1778. godine da se radi boljeg odvijanja prometa i zbog obavljanja sudske službe između Primorskog i Kupskog kotara Severinske županije, osnuje još jedan, treći kotar, Processus tertius. Marija Terezija je uvažila razloge za tu administrativnu promjenu u Severinskoj županiji i svojim reskriptom od 7. studenoga 1778. godine dozvolila osnivanje i trećeg kotara nazvavši ga ne treći kotar, već »Processus Montanus« – Gorski kotar, govori Ivica Knežević te dalje objašnjava razloge caričine odluke.


Trajna zahvala


– Cilj je bio trgovački put preko tog dijela njezinog carstva učiniti što sigurnijim kako bi trgovina bila od što veće koristi i ljudima toga kraja, i na opću dobrobit naroda. Tako je Severinska županija u konačnoj organizaciji podijeljena na tri kotara: Primorski, Kupski i Gorski. Prvi put se ime Gorskog kotara službeno navodi 1778. godine u zapisniku sa sjednice Severinske županije o upravno-sudskoj organizaciji tek osnovanog trećeg kotara: »koji uostalom treba biti nazvan imenom Gorski kotar«.


Slijedom svih navedenih neprijepornih činjenica, te činjenice da je 7. studenoga 2008. godine u Delnicama, prvi put od njegovog nastanka, dakle nakon 230 godina, veličanstvenom akademijom u Domu sportova obilježen dan proglašenja Gorskog kotara, i činjenice da ni Primorskog ni Kupskog kotara više nema, kao i zbog izuzetne važnosti za naš povijesni, administrativni i kulturni identitet, mišljenja sam da 7. studenoga više nikada ne smije biti zaboravljen niti prešućivan jer to je rođendan našeg zavičaja! S tom mišlju ove godine sam pokrenuo i inicijativu za proglašenje 7. studenoga Danom Gorskog kotara kao trajnu zahvalu povijesnoj činjenici našeg postanka, a tu inicijativu, za sada, još jedino nisu prihvatile Općina Ravna Gora i Grad Čabar. Nadam se da će i oni to učiniti, zaključuje Knežević naglašavajući da, bez obzira što se ove godine još neće slaviti taj goranski rođendan, želi da ova poruka i ovi podaci stignu ponajprije do prosvjetara u osnovnim i srednjim školama Gorskog kotara te odgojiteljica u dječjim vrtićima kako bi baš mladi što prije prihvatili vrijednost i značaj tog datuma.