Unatoč kvalitetno prijavljenim projektima i osvajanju velikog broja bodova, niti jedan od goranskih turističkih projekata kandidiranih na natječaju programa Nacionalni plan otpornosti i oporavka nije ušao u izbor osamnaest onih koji će u stopostotnom iznosu biti sufinancirani iz EU-a i državnih fondova. Svi goranski projekti, njih šest, završili su na takozvanoj Rezervnoj listi. To znači da mogućnost njihova prihvaćanja postoji ako se odustane od nekog od odabranih projekata.

No, mogućnosti za to jako su male čime je dodatno ojačano nezadovoljstvo svih goranskih općina i gradova koji su sudjelovali u kandidaturi, kao i nezadovoljstvo predstavnika TZ-a Gorski kotar koji su upravo u prihvaćanju nekog od predloženih projekata vidjeli ne samo jasnu mogućnost razvoja goranskog turizma, već i potvrdu smisla prije četiri godine ustanovljenog TZ-a Gorskog kotara. Petar Hrg, direktor TZ-a Gorski kotar, naglašava kako nikad do sada na goranskom području nije uloženo toliko sustavnog rada i truda u priremu sve potrebne dokumentacije.

Veliki posao

– Razočarani smo jer smo očekivali puno. Uvjeren sam da bi prihvaćanje nekolicine predloženih projekata bilo, metaforički rečeno, okretanje nove stranice razvoja goranskog turizma. Realizacija tih projekata dovela bi do zapošljavanja većeg broja ljudi u sektoru turizma i pratećim djelatnostima, ojačala bi turističku ponudu cijelog Gorskog kotara te, siguran sam, motivirala brojne nove privatne investitore da se okrenu našem području. Žao mi je što to nije prepoznato, a još smo tužniji stoga jer nisu adekvatno vrednovane naše pripreme za kandidaturu koje su vrlo sustavne. Podsjećam da smo još 2020. godine, na inicijativu države, usvojili Master plan turističkog razvoja Gorskog kotara, dokument u kojem svi predloženi projekti imaju čisto i čvrsto uporište, praktično su »izvađeni« iz njega. Godinu potom mi smo, iznova na traženje države, objedinili sustav goranskih turističkih zajednica i od njih devet napravili jedinstveni TZ Gorskog kotara. Zatim smo, saznavši te godine kako se u tada najavljenom stvaranju programa Nacionalnog plan otpornosti i oporavka sprema velika svota namijenjena razvoju turizma, iste te 2021. godine napravili velike pripremne sastanke lokalnih samouprava Gorskog kotara s Primorsko-goranskom županijom te potom i na samom početku 2022. godine s Ministarstvom turizma.

Foto Marko Gracin

Cilj tih sastanaka bio je da svi budemo spremni za otvaranje spomenutog Nacionalnog plana, odnosno da napravimo što kvalitetnije kandidature. U skladu s tim svaki od naših kandidiranih projekata dobio je svu kompletnu dokumentaciju (projektno-tehničku i prostorno-plansku) i to do razine građevinske dozvole. Drugim riječima mi smo spremni u realizaciju tih kapitalnih projekata krenuti istog trena kad dobijemo novce! Sve goranske općine i gradovi, njih sedam, koji su se kandidirali uložili su zaista za njih značajna sredstva i upravo stoga možemo reći kako Gorski kotar nikada nije bio spremniji za realizaciju kapitalnih projekata turističke i sportske infrastrukture. Nažalost, ni jedan jedini predloženi projekt nije ušao u krug dvadesetak onih koji će biti sufinancirani!

Da je bar jedan

Naravno, mi od tih projekata nećemo odustati. Dobro je što imamo svu potrebnu dokumentaciju i sad će biti lakše kandidrati se na neke natječaje, dogode li se uopće natječaji koji će nam odgovarati. Opći je dojam svih nas u Gorskom kotaru da smo nezasluženo zaobiđeni. Ono što meni osobno pojačava dojam razočaranja je činjenica da je ukupna vrijednost svih naših projekata tek 25 milijuna eura, što je malo s obzirom na neke druge projekte, posebno na značaj i korist koju bi nam njihova realizacija donijela – otvaranje novih radnih mjesta, razvoj lokalnog poduzetništva, rast trošenja i zarade, povećanje baza poreznih obveznika čime se podižu mogućnosti poboljšanja sveukupne infrastrukture…, a sve to učinilo bi Gorski kotar značajnijom destinacijom na turističkoj karti Hrvatske. Nažalost, za sada ništa od toga, zaključio je Hrg.

Nezadovoljan je konačnim rezultatima i Toni Štimac, načelnik Lokava i aktualni predsjednik Koordinacije goranskih čelnika koji napominje kako su ih iz nadležnog ministarstva motivrali da krenu u izradu svega potrebnog nagovještavajući kako će neka od goranskih lokalnih samouprava biti uspješna u kandidaturi.

– Vjerujte, mi bismo bili zadovoljni da je prihvaćen jedan jedini od predloženih šest projekata. Ali nije. Koliko je meni poznato, pozitivno je ocijenjen jedino jedan privatni projekt s područja Ravne Gore. Logično je da smo nezadovoljni ne samo zbog tog slabog postotka, već i zbog zaista velikog truda i ne malih novaca uloženih u pripreme kandidature. Naravno, najbitnije je to što smo kvalitetno napravili svu potrebnu dokumentaciju i imamo građevinske dozvole. Svakako ćemo pokušati tražiti mogućnosti daljnjih kandidatura na natječaje u kojima bismo mogli biti konkurentni. Štoviše, smatram da bi možda trebalo krenuti i u prve korake realizacije tamo gdje je to moguće, jer ćemo tada imati još jače adute u rukama pri javljanju na natječaje. Primjerice, mi u Lokvama pokušat ćemo krenuti u prvu fazu projekta izgradnje sportske dvorane, najavio je Štimac.

Prazna obećanja

Ništa dobro o rezultatima kandidature ne misli ni David Bregovac, načelnik Općine Fužine, najrazvijenije goranske turističke sredine. Po njegovom mišljenju, Ministarstvo turizma ne prepoznaje ni potencijale ni trud Gorana koji žele razvijati turizam.

Foto Marinko Krmpotić

– Da bi razvio neko područje, moraš u njega ulagati. Mi sami zbog stanja naših proračuna to ne možemo učiniti u adekvatnoj mjeri i stoga nam je pomoć države nužna. Upravo stoga svi smo mi prije četiri godine prihvatili ideju države o izradi Master plana razvoja turizma u Gorskom kotaru, kao i ideju o stvaranju zajedničke Turističke zajednice Gorskog kotara. Tada nam je govoreno da ćemo baš udruženi imati veće mogućnosti dobiti značajnija sredstva za jače turističke projekte. Nažalost, najbolja potvrda da su sve to bila samo prazna obećanja baš su rezultati ovog natječaja, a ono što pri tome sve nas smeta je način na koji se ti natječaji osmišljavaju. Primjerice, mi smo za kandidaturu našeg »Alpine Coaster« projekta morali u njega uključiti elaborat o ravnopravnosti spolova! Neka mi netko objasni zašto. Nadalje, na kraju su nam pri bodovanju oduzeli dva boda jer smo – prerazvijeni! Jednostavno, imam dojam da se traže načini na koje kandidatima uzeti što više bodova, a čini mi se da nisu daleko od istine ni oni koji tvrde da se natječaji formiraju prema nekima. Ali zar ne bi onda bilo poštenije napraviti natječaj, primjerice, samo za toplice i slične objekte. Pa neka onda oni dijele novac, a mi ćemo čekati svoj red. No, umjesto toga svima se nama, kao, daju iste mogućnosti, tjera nas se da ulažemo u projektnu dokumentaciju da bi na kraju novac dobili oni za koje se i prije toga znalo da će ga dobiti. Žalosno, zaključio je David Bregovac.

Prijavljeni goranski projekti

Foto Jeremy Swasson

Evo što su Gorani kandidirali. Naziv zajedničkog projekta Ravne Gore i Skrada bio je Eko natura centar Gorski kotar i sastoji se od uređenja skradskog Vidikovca Perić te Interpretacijskog centra pčelarstva i Poučno-tematska staza Stara Sušica. Vrijednost je 2,6 milijuna eura, ishodovana je građevinska dozvola i sva potrebna tehnička dokumentacija. Općina Fužine kandidirala je »Alpine coaster« u Vratima vrijednosti 4,8 milijuna eura. I tu je ishodovana građevinska dozvola i sva potrebna tehnička dokumentacija. Delnice su prijavile završnu faza zatvaranja Ledene dvorane i rekonstrukciju nogometnog igrališta čime bi višegodišnja priča o Centru bazičnih priprema sportaša napokon zaživjela. Vrijednost je 6,5 milijuna eura, a ne treba ni napominjati da je ishodovana građevinska dozvola i sva potrebna tehnička dokumentacija. Isto je i u Vrbovskom koje je u vrijednosti od 4,2 milijuna eura kandidiralo Centar za posjetitelje Kamačnik. I Mrkopaljci imaju svu potrebnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu za projekt rekonstrukcija građevine javne namjene u hostel Mrkopalj. Vrijednost tog projekta je tek 1,5 milijuna eura, a Sportska dvorana u Lokvama, prijavljeni projekt Općine Lokve je vrijedan 5,5 milijuna eura s ishodovanom građevinskom dozvolom i svom potrebnom tehničkom dokumentacijom. Dakle, šest projekata vrijednosti 25,1 milijun eura.

Tko je odlučivao?

Vrlo je zanimljivo da nadležna ministarstva tvrde kako ona nemaju ništa s konačnim odlukama o izboru onih koji će novce dobiti. Za to su, kažu, angažirali stručne tvrtke.

A do tih tvrtki, kao ni do liste odabranih, bar do predaje ovog teksta, nije bilo moguće doći. Mada, nije to ni važno. Jer odgovor bi bio, zna se – sve je rađeno po zakonu, brojke su točne, bodovanje je stopostotno točno. Nikome se nije pogodovalo. Pa da. Nismo ni sumnjali, je li. Oni iskusniji i svjesniji nesretnog političkog stanja u Hrvatskoj još su pri podnošenju kandidatura tvrdili kako će Gorani dobiti jako malo. Ako tko štogod i dobije, bit će to one lokalne samouprave u kojima je na vlasti HDZ. U slučaju Gorskog kotara to u Skrad i Ravna Gora. No, nisu ni oni ništa dobili. Kako? Zašto? Pa zato što su njihove kandidature išle preko Primorsko-goranske županije. A u toj županiji su, zna se, na vlasti crveni. I sad, najbolje da će HDZ njima dati. Malo morgen, rekao bi tata-mata svih balkanskih političara, suludi Sloba Milošević. Naravno, ne treba biti naivan pa vjerovati da bi drugačije bilo da, primjerice, državnu vlast vodi SDP, a u županiji je HDZ. Ne bi Gorani opet ništa dobili. Ni bilo tko drugi, ako nije uz i u vladajućoj stranci. Koja god ona bila… Ma, naravno, šalimo se. Sve je bilo po zakonu. Sve je čisto.