Mišljenje Marinka Kauzlarića

Poznati goranski hotelijer upozorava: Ako se nastavi bojkot tržišta, najgore će proći male trgovine

Marinko Krmpotić

Marinko Kauzlarić - mora se uvesti red / Foto M. KRMPOTIĆ

Marinko Kauzlarić - mora se uvesti red / Foto M. KRMPOTIĆ

Veliki se trgovački lanci dogovaraju o formiranju cijena, a mali lanci i male trgovine će doći u teško stanje i bit će u velikoj opasnosti, kaže Kauzlarić koji je bio i trgovac, i ugostitelj



FUŽINE – Bojkot trgovina, kafića, restorana… i puno toga drugog mogao bi ove zime obilježiti život u Hrvatskoj. Što se događa i kako iz ovog stanja izaći te što bi se moglo dogoditi, pokušali smo saznati od čovjeka koji je u svom radnom vijeku prošao put od trgovca, preko suvlasnika picerije, ugostitelja i sada hotelijera.


Riječ je o Marinku Kauzlariću Fosu, uglednom fužinskom vlasniku hotela Bitoraj, u tri navrata i načelniku Općine Fužine. Drugim riječima, čovjeku koji ima iskustva i kao kupac i kao prodavač i kao rukovoditelj i kao vlasnik restorana i hotela.


Što se događa i kako on vidi aktualno stanje, pitamo ga, a on najprije napominje kako treba istaknuti da po struci nije ekonomist, već inženjer elektrotehnike, ali ga je život usmjerio k trgovini, ugostiteljstvu i hotelijerstvu.




– Bitno je reći kako je kriza i burnih vremena uvijek bilo. Primjerice, od 2008. do 2010. godine bilo je jako teško i trebalo je reprogramirati kredite da bismo opstali i mogli zadržati radna mjesta i djelatnost.


Velika kriza bila je i 2020. godine zbog korone, a ova sadašnja kriza, mišljenja sam, počela se rađati onog trenutka kada je prije nepune dvije godine uveden euro. Naime, ne znam iz kojih razloga i zašto takva reakcija, ali je činjenica da se na tržištu polako počela stvarati neka navika po kojoj je gotovo normalno da je ono što je nekada bila jedna kuna, sada jedan euro!


Konkretno, glavica kupusa je s 0,80 lipa, znači manje od kune, skočila na 0,80 centi, dakle 7 kuna. I svima je to nekako postalo normalno! A nije normalno! I najgore je da reakcije nema od nadležnih institucija.


Apsurd


Imam dojam da se u ovoj situaciji nitko ne snalazi i da ljudi, u stvari, još nisu osvijestili činjenicu da je između kune i eura velika razlika. Taj jaki rast cijena polako je doveo i do ovog sadašnjeg stanja u kojem su cijene zaista podivljale i ova reakcija potrošača je logična, jer kad uspoređujete nekadašnje i sadašnje cijene razlike su jednostavno prevelike jer to što se nudi ne vrijedi toliko, govori Kauzlarić.


Mora se uvesti red

– Divljanje cijena lako je uočljivo na rastu nabavne cijene za najomiljeniji napitak, kavu. Prije uvođenja eura mi smo za restoran i kafić kavu nabavljali za 110 do 130 kuna, ovisno o marki. A onda je, nedugo po uvođenju eura, cijena skočila na 30 eura! Kako? Zašto?


Nitko to nije objasnio, a mi koji smo kupovali kavu morali smo nakon tog rasta jednostavno dignuti cijenu za goste jer je nabavna cijena kave narasla gotovo tri puta! Zbog svega toga smatram da bi država morala imati puno jače i ozbiljnije kontrole, ali i kažnjavati.


Neshvatljivo je da država, primjerice, spusti PDV za kruh za čak 20 posto, a nitko od trgovaca ne spusti cijenu kruha, već je čak i poveća! Tu je krivica države i tu kontrola mora biti puno jača i rigoroznija, jednostavno – mora se uvesti red, smatra Kauzlarić.

Ističe kako slobodno formiranje cijena može biti vrlo opasno.


– Veliki se trgovački lanci dogovaraju o formiranju cijena, a mali lanci i male trgovine će doći u teško stanje i bit će u velikoj opasnosti. Mislim da će bojkot tržišta, nastavi li se, izazvati val zatvaranja malih trgovina. To je već, uostalom, i počelo još u ovo predbojkotsko doba.


Pa tu u Fužinama su unatrag dvije godine bile četiri privatne trgovine, a sad je samo jedna! A i ta je bitno morala proširiti asortiman i prilagoditi se tržištu pa, primjerice, sada nudi i prehranu i tehničku robu.


Ono što meni kao gospodarstveniku smeta je to što veliki trgovački lanci za iste proizvode imaju više cijene od istih lanaca u drugim zemljama, ali istodobno naši zaposlenici u tim trgovinama imaju manje plaće od svojih kolega u Sloveniji, Italiji, Austriji…


Dakle, apsurd je da su cijene u našim lancima veće no vani, ali naši trgovci imaju manje plaće od stranih trgovaca! Znam da to nije ni lako ni jednostavno, ali mislim da bi se i naši trgovci morali početi buniti, govori Kauzlarić.


Stanje – neizvjesno


Njegov pogled na bojkot glasi:


– Citirao bih predsjednika Milanovića koji je nedavno rekao kako oni koji ne odu u dućan u petak, učinit će to u četvrtak ili u subotu. Dakle, kako god okreneš, ići ćeš u trgovinu, samo je pitanje kada i koliko ćeš kupiti i potrošiti.


Naravno, bit će onih koji će biti uporni i kupovati rjeđe i manje, ali je pitanje koliko i oni mogu izdržati živjeti na taj način. Tu će, uvjeren sam, stanje biti puno teže u gradovima gdje je stečena navika svakodnevne kupnje.


U manjim mjestima, dakle goranskim naseljima, to će se lakše izdržati jer mi ovdje imamo i naviku čuvanja zaliha, imamo i vrtove i neke druge mogućnosti pa zato mislim da će bojkot na našem području biti donekle lakše realizirati.


Ipak, vjerujem da će veći trgovački lanci početi snižavati cijene za niz prozvoda. To je, već, u stvari, i počelo. No, kako će se nastaviti i što će se u budućnosti odvijati, teško je reći.


U svakom slučaju, svi koji brinu o tržištu, a to znači i država i trgovački lanci i vlasnici malih trgovina i kupci, moraju biti puno aktivniji i koncentriraniji na sva zbivanja vezana uz tržište jer je sadašnje stanje preteško, zaključio je Kauzlarić.