LIČ – Etno udruga »Sv. Juraj« iz Liča odnedavno je bogatija za lijepi poster koji govori, kako mu i naziv kaže, o grbu plemenitih Krmpoćana Bunjevaca. Poster je izradio i u oblik plakata pretvorio najstariji živući hrvatski povjesničar, devedesetogodišnji dr. sc. Dragutin Pavličević. On je, govori nam Dražen Starčević, predsjednik »Sv. Jurja«, pomogao ovoj udruzi i pri pisanju velike monografije mjesta Lič koja će uskoro biti tiskana.

Dvije seobe

– Naravno, zahvalni smo mu na ovom lijepom daru koji je, saznali smo iz pratećeg pisma, poslao i u druga mjesta gdje žive potomci Bunjevaca – Baju (Mađarska), Suboticu (Srbija), Gospić, Senj, Novi Vinodolski… Poster ćemo uokviriti i dati mu primjereno mjesto u našim prostorima, rekao je Starčević.

Sam poster koncipiran je tako da, uz grb Bunjevaca i sliku mladog primorskog Bunjevca, nudi i prigodnu pjesmu koju je dr. Pavličević napisao o Bunjevcima, odnosno tekstove kojih je također on autor i koji iznose temeljne podatke o primorskim Bunjevcima, ali i o naseljavanju Liča u kojeg su Bunjevci došli početkom 17. stoljeća u dvije veće seobe. U prvoj su 1605. godine iz sela Krmpote (danas selo Medviđa kraj Zemunika) u Lič stigli »ljudi kneza Damjana Krmpotića«, a od tih prvih prezimena naseljenih Bunjevaca do danas se u Liču zadržalo samo prezime Budiselić. Druga seoba dogodila se 1627. godine i tijekom nje je u Lič iz Ravnih kotara ponad Zadra u Lič stiglo 16 novih zadruga.

​​Nacionalno stablo​

​Među tim su doseljenicima bila i današnja prezimena Starčević i Šojat, kao i prezime Pavličević, napominje dr. sc. Dragutin Pavličević u tekstu postera u kojem je zapisao i ovo: »Hrvatsko nacionalno stablo ima dvije grane koje nemaju pokrajinska imena, nego iz daleke prošlosti nose nazive kojima se ne zna podrijetlo i vrijeme nastanka. To su Šokci i Bunjevci. Imaju isti jezik (ikavsku štokavštinu), isto podrijetlo (Bosna i Hercegovina) te istu katoličku vjeroispovijest. Bunjevci danas žive po cijeloj Hrvatskoj, a imaju tri izvorišna mjesta. To su goranski Bunjevci u Liču, primorski Bunjevci u Krmpotama i Krivome Putu te lički Bunjevci od Perušića do Krpana. Primorski Bunjevci imali su 1932. godine, kad sam ja rođen i kršten u crkvi sv. Jakova u Krmpotama, ove rodove, zadruge ili obitelji: Baleni, Blaževići, Butorci, Filipovići, Kalanji, Krmpotići, Krpani, Pavelići, Pavličevići, Pečanići, Prpići, Šojati, Tomljanovići i Vukelići. Uz njih ima još mnogo pobunjevčenih obitelji, primjerice Babići, Biondići, Katalinići, Mažurani, Devčići, Pavičići, Rogići, Rukavine i još neki.«