U Lovačkoj kući lovačkog društva” Srnjak” u Fužinama održan je radni sastanak te tiskovna konferencija za medije na kojoj se Primorsko Goranski savez osvrnuo na trenutnu situaciju u Gorskom kotaru s nekoliko strana.

U uvodnom dijelu Nataša Blažević Starčević, iz PGS-a ogranak Fužine, radni sastanak otvorila je prigodnom minutom šutnje zbog tragedije u Zagrebu, a potom se u uvodnoj riječi osvrnula na probleme u Gorskom kotaru.

Poručila je nazočnim predstavnicima PGS te simpatizerima PGS-a da se o Gorskom kotaru ne priča dovoljno, istaknuvši da je u zadnjih deset godina četiri tisuće manje stanovnika na području Gorskog kotara te da se treba više progovarati o problemima Gorskog kotara- od demografske slike do životnih i poslovnih problema jer ovdje nisu isti životni uvjeti.

Nataša Blažević Starčević prokomentirala je da je nužno donijeti zakon o Gorskom kotaru jer trenutni o brdsko-planinskim područjima nije dovoljan. Osvrnula se i na njihove prethodno održane dvije tiskovne konferencije na kojima je među ostalim navedena problematika izbornih jedinica gdje je Gorski kotar zakinut.

Na nju se nadovezao Franjo Butorac, politički tajnik PGS, koji je prvenstveno naglasio da je PGS od svog osnutka fokusiran na Gorski kotar uz relativno slabe rezultate jer je Republika Hrvatska jedna od najcentraliziranijih zemalja te sve njihove inicijative dolaze na zid šutnje dviju vodećih stranaka.

PGS je imao nekoliko predlaganja kako da se u Gorskom kotaru olakša način života te da se Gorski kotar pozicionira na drugačiji način, no bezuspješno.

Butorac je nazočne podsjetio što su sve predlagali da se poboljšaju uvjeti života na području Gorskog kotara – od oslobođenja poreza na dohodak do određenog iznosa godišnjeg prometa koji imaju, da stanovnici imaju stimulacijom dodatna sredstva ako se bave nekom djelatnošću, kroz zakonske mjere stimulativne mjere za poduzetnike koji otvaraju pogone na području Gorskog kotara, no ništa nije prošlo prema vladajućima.

Naveo je na kraju da se treba na idućim izborima koncentrirati na to da budu odabrani ljudi koji će se boriti za Gorski kotar. Također je poručio da se sa malim potezima može puno napraviti te da ljudi u Gorskom kotaru moraju shvatiti da se bez njih ne može kreirati politika u Gorskom kotaru.

Za kraj radnog sastanka, nazočnima se obratio i predsjednik PGS-a Darijo Vasilić koji je prvenstveno istaknuo da je PGS savez Primorja i Gorja te da su se oni kroz godine zalagali za poboljšanje uvjete života u Gorskom kotaru – od početnih deklaracija do brdsko-planinskog zakona pa do Zakona o Gorskom kotaru koji su predložili i napisali, ali nažalost do sada nisu uspjeli realizirati.

Naveo je i poražavajuće demografske rezultate za Gorski kotar koji je 1971. godine imao 35.485 stanovnika, 2011.godine 22.959 te 2021.godine 19.032 stanovnika. Vasilić je pojasnio da Gorski kotar odumire iako ima 35 posto teritorija u Primorsko-goranskoj županiji.

Poručio je da kao stranka mogu pružiti jednu političku platformu, ponuditi politički konsenzus te suradnju da se zajedničkim promišljanjima dođe do boljitka u Gorskom kotaru. Osvrnuo se i na to da smatra da u Gorskom kotaru jedinice lokalne samouprave nisu jedinstvene i složne te da treba poraditi na tome.

Na loš rad Koordinacije jedinica lokalne samouprave u Gorskom kotaru osvrnula se i Nataša Blažević Starčević proučivši da nema dovoljne komunikacije Koordinacije čelnika goranskih jedinica lokalne samouprave sa javnosti i konkretnih poteza. Franjo Ružić iz ogranka PGS-a iz Ravne Gore složio se da u goranskoj Koordinaciji čelnika nema sloge.

U daljnjim obraćanjima za riječ se javila nekolicina predstavnika PGS-a iz različitih sredina, a zaključak je isti – vrijeme je za promjene, probleme treba rješavati, a među rješenjima je jedinstvo te zajedništvo, ali i puno razgovara i komunikacije te da Gorani moraju početi izlaziti s problemima, a ne ih držati za sebe.