Na sredstvima koje su goranske općine i gradovi dobili iz Fonda za razvoj brdsko-planinskih krajeva Ministarstva regionalnog razvoja svakako treba biti zahvalan, ali način raspodjele, pa i količina, mogli bi biti još kvalitetniji, smatra načelnik Općine Lokve Toni Štimac (SDP), koji napominje kako ne istupa stranački, već s ciljem da svim goranskim lokalnim samoupravama bude bolje.

«Po mom mišljenju temeljni je problem to što su u brdsko-planinskom zakonu i oni koji ne bi trebali biti. Riječ je o 85 gradova i općina, od kojih neki imaju zaista malo ili nikakvih veza s brdsko-planinskim krajevima.

No, budući da su u taj sustav ušli, novac se dijeli i na njih pa oni kojima je potpora zaista potrebna, dobiju manje. Drugi je problem u kandidaturi za ta sredstva.

Naime, na listi od 70 lokalnih samouprava čiji su projekti dobili sredstva, kao i onoj od 42 dodatno sufinancirana, uglavnom su u pitanju sredstva vezana uz komunalnu infrastrukturu – asfaltiranje i sanaciju nerazvrstanih cesta, rekonstrukciju prometnica, izgradnju ili zamjenu javne rasvjete, uređenje javnih površina i slične zahvate.

Čini mi se da na to ide gotovo 75 posto sredstava. To pak znači da se, u osnovi, ne ulaže u razvoj.

Suprotno tome, svi goranski projekti nadilaze te okvire temeljne komunalne infrastrukture i jasno upućuju da su usmjereni k razvoju – Delnice će novac dobiti za izgradnju tržnice, Vrbovsko za rekonstrukciju bivšeg Lovačkog doma u knjižnicu, Brod Moravice za obnovu Doma kulture, Mrkopalj za treću fazu rekreacijsko-poučne staze Zagmajna, Ravna Gora za uređenje šetnica uz jezero Stara Sušica, Skrad za prenamjenu prostora parkirališta u trg, a mi u Lokvama za obnovu i preuređenje objekta nekadašnje uljare.

Manje od plana

Drugim riječima, čini mi se da se baš goranske općine i gradovi trude i imaju vrlo kvalitetne projekte, što bi trebalo biti dodatno vrednovano.

Nadalje, ne možemo biti zadovoljni ni količinom namijenjenom goranskom području. Sveukupno će, nakon što su u Ministarstvu ipak odlučili ići u dodatno financiranje, goranske lokalne samouprave raspolagati sa 6,2 milijuna kuna, što je 21 posto od ukupne svote vrijedne 29,5 milijuna kuna.

Štoviše, od 8 milijuna kuna, koliko je bilo najavljeno za goransko područje, ispada da ćemo dobiti 6,2, što je za 21 posto manje od plana.

A i to ćemo dobiti tek nakon što smo se pobunili jer je prije te odluke tih osam milijuna kuna bilo »srezano« na oko četiri milijuna kuna!

Ponavljam, zahvalni smo na pomoći i razumijevanju, ali zar nije žalosno da su, nakon one osnovne raspodjele, u pet onih koji su dobili najviše, od goranskih predstavnika bile samo Delnice?

Pa koje je to u Hrvatskoj više brdsko-planinsko područje od Gorskog kotara?

Razvoj košta

Na kraju, ne treba zanemariti ni činjenicu da smo svi, računajući da ćemo dobiti najavljenih i obećanih 8 milijuna kuna, dakle nešto manje od milijun kuna po općini ili gradu, planirali projekte vrijednosti od 800.000 do milijun kuna.

Sad će nam, i nakon ovog »podebljanja« ostvarenog kroz dodatno sufinanciranje, opet nedostajati od 200.000 do 400.000 kuna.

Za mahom male proračune goranskih lokalnih samouprava to i nisu mali novci i kad bismo, primjerice, razmišljali menadžerski, možda u te projekte i ne bismo ni išli.

No, jasno nam je da razvoj košta i da su ulaganja nužna pa ćemo se snaći i pronaći nekako te novce. No, raspodjela bi trebala biti kvalitetnija i financijski veća«, zaključio je Štimac.

PGŽ se nije javio kako bi više ostalo Goranima

Zanimljivo je da su se na ovaj natječaj mogle javiti i županije. Primorsko-goranska županija to nije napravila, a pojašnjavajući taj potez, iz Županije kažu:

»Radi se o natječaju namijenjenom gradovima i općinama te županijama, a u ovom slučaju u Programu podrške brdsko-planinskih područja od ukupnih sredstava od 25 milijuna kuna, država je propisala uvjet da će se do 8 milijuna kuna rasporediti na projekte s područja Gorskog kotara, a maksimalan iznos je milijun kuna po projektu.

Kako se ova sredstva dijele po regijama na način da, ako dobiju županije, onda je jako mala mogućnost da ta sredstva dobiju direktno gradovi i općine s područja te županije, odnosno smanjio bi se fond sredstava za gradove i općine s područja Gorskog kotara.

Ovo je bio način da sredstva ostanu direktno za gradove i općine na području Gorskog kotara.

Važno je napomenuti da je jedan podnositelj zahtjeva mogao podnijeti jedan zahtjev za financiranje, a u postupku odabira, temeljem kriterija i u skladu s raspoloživim sredstvima, jednom korisniku mogao se odobriti iznos financiranja najviše do 1.000.000 kuna s PDV-om«, stoji u dopisu iz PGŽ-a.