LOKVE – Gradnja novog traka plinovoda koji će kontinent spojiti s Kvarnerom prolazi kroz Gorski kotar i iznova će izmijeniti izgled krajolika kroz koji će prolaziti, a ponegdje bi mogla izazvati i štete.

Svjedoče o tome i radovi koji se trenutačno odvijaju u Lokvama u neposrednoj blizini Park šume Golubinjak.

Upozorava na to i Ivica Gržanić, direktor Komunalnog poduzeća Lokvarka koje vodi brigu o turističkoj ponudi tog dijela Lokava.

– Nažalost, opet se Goranima događa da se preko njihovih leđa lome državni interesi. Proteklih smo desetljeća svjedočili stvaranju brojnih energetskih i prometnih koridora koji su »izbrazdali« područje Gorskog kotara i poslužili svojoj svrsi, što je u osnovi u redu, ali nažalost, prave i adekvatne nadoknade Goranima za to gotovo da i nema, kao ni za korištenje prirodnih bogatstava našeg područja.

Ono čemu sada svjedočimo je ponavljanje tog obrasca.

Konkretno, poslovi vezani uz novu dionicu plinovoda na lokvarskom će području, između ostalog, zahvatiti i 2,5 hektara Park šume Golubinjak. Još je gore to što će većina tih radova sječe i zauzimanja novog prostora biti vezana uz sam ulaz u Golubinjak, odnosno područje neposredno uz vijadukt.

Mijenja se opći dojam

Na terenu to znači da automatski gubimo ne samo dio livade na ulazu, već i jednu do sada prepoznatljivu vizuru.

Primjerice, moramo maknuti skulpture Goranske kiparske radionice koje su idealno uklopljene u prostor, miče se ograda i premješta tridesetak metara prema restoranu, gubimo velik dio livade koji je do sada služio djeci za igru i odraslima za odmor, a mijenja se i opći dojam o izletištu jer će po završetku radova na ulazu u Park šumu, a to je, podsjećam, zaštićeni prostor, biti – plinovod!

Naravno da će se to osjetiti i loše odraziti i na našu ponudu. Nadoknade za taj prostor koji više nije naš i za nagrđivanje vizure, naravno, nema. Mi smo tu zakupac prostora Hrvatskih šuma i Javne ustanove Priroda i oni bi trebali reagirati, ali mi se čini da od toga neće biti ništa jer su i oni vezani uz državu pa će, logično, šutjeti.

No, općenito mi se čini da su mogućnosti reakcija male jer smo razjedinjeni i nitko baš previše ne mari za ovu vrstu problema.

Vidi se to i iz činjenice da nekih stotinjak metara od lokacije na kojoj su već počeli novi radovi vezani uz plinovod, već godinu i pol traju brojne aktivnosti vezane uz sanaciju vijadukta Golubinjak.

Do kada će trajati, nitko ne zna reći – ogorčeno primjećuje Gržanić, ističući da su, usprkos svim tim negativnostima, u dosadašnjem dijelu ove 2023. godine ostvarili iznimnu brojku od oko 60.000 posjetitelja u Golubinjak, špilju Lokvarku i izletište Kamačnik kojim upravljaju.

Radovi na vijaduktu Golubinjak

Oduzimanje prostora

Nezadovoljni načinom na koji se iznova bez adekvatne nadoknade oduzima prostor ove lokalne samouprave su i u Općini Lokve čiji načelnik Toni Štimac naglašava da se nitko ne protivi gradnji nove trase plinovoda jer je jasno da je to u korist cijele države, ali iznova ispada da će u ime općih interesa na gubitku biti lokalne samouprave, kao i privatni vlasnici zemljišta kojim prolazi nova trasa plinovoda.

Zato je Općina Lokve, govori Štimac, odlučila zaštitu potražiti – sudskim putem!

– U tužbu smo krenuli zbog nepoštene naplate kvadrature zemljišta koje koristi Plinacro. Dosadašnja iskustva pokazuju da se u početku za svako zemljište nudi jako niska cijena i oni koji je odmah prihvate, prođu loše. Svi koji su se žalili, tko god je ušao u sudski spor, dobio je znatno više novaca. Smatramo da bi i lokalne samouprave i privatni vlasnici zemljišta trebali dobiti puno veće svote za zemljište koje daju na korištenje Plinacrou.

Jer, nastavi li se raditi na ovaj način, na kraju će jako puno zarađivati oni koji budu taj plin isporučivali i prodavali, a jako loše će proći oni čijim će zemljištem ići ta nova trasa. Smatramo da bi nam država i Plinacro trebali dati puno više, odnosno platiti znatno višu vrijednost.

Država bi morala voditi brigu baš o tom malom čovjeku, čak mu dati i više od stvarne vrijednosti! U konačnici taj će plinovod donositi itekako veliku korist državi pa zašto onda i država ne bi bila darežljiva prema svojim građanima. Mi ćemo kao lokalna samouprava argumentirano kroz sudski proces tražiti povećanje cijene, a nastojat ćemo kroz to pomoći i svim mještanima naše općine – rekao je Štimac.

Štimac: Pojedinci i državne tvrtke nemaju isti tretman

Nejednak odnos prema pojedincima i državnim tvrtkama Štimac je, kaže, uočio i u nedavnoj situaciji kad je na području Ogulina tamošnja podružnica Hrvatskih šuma za zemljište kojem su oni u vlasništvu, a Grad ga želi otkupiti, tražila na ime izgubljene dobiti jako lijepu svotu.

– I to je u redu. Ali zašto onda tako ne postupiti i prema vlasnicima privatnih zemljišta? Mislim da bi to bilo pošteno, tim više što bi na taj način država zaista pokazala da se brine o svojim građanima – zaključio je Štimac.