PLEŠCE – Usprkos novim ograničenjima vezanim uz mogućnost novog širenja pandemije korone i ove smo godine krajem ljeta uspješno realizirali našu već četrnaestu po redu istraživačku radionicu u pograničnom prostoru Slovenije i Hrvatske, govori nam Marko Smole, idejni tvorac tih druženja i predsjednik Etnološke zbirke Palčava šiša, u okviru čijeg se rada provode brojne aktivnosti i projekti vezani uz višestoljetni život hrvatskog i slovenskog stanovništva u ovim dijelovima Hrvatske i Slovenije.

Ove godine, ističe Smole, suorganizatori su bili Etnološke zbirke Palčava šiša iz Plešci i Slovensko etnološko društvo, a kao i svake godine do sada pridružili su se i regionalni muzeji s obje strane granice – Pokrajinski muzej Kočevje i Povijesni i pomorski muzej hrvatskog primorja iz Rijeke.

Usmena predaja

»Ovogodišnja tema istraživanja bila je vezana na narodnu usmenu predaju, na priče koje su si ljudi pripovijedali na prostoru od Osilnice i Hrvatskog do izvora Kupe. To je prirodno poseban prostor uske i tajanstvene doline, gdje su domaćini smjestili brojne priče o šratličkih, cuprnicah i vilah ili bejleh žjenah, pa o velikoj crnoj zmiji, koja je »požrla« puno ljudi i koju još uvijek možete pronaći iznad izvora Kupe, ili o drugoj zmiji – zakletoj djevojci, koja nije željela da se uda za snupca kojeg je izabrala njezina majka. U zaseocima iznad izvora još i o rojenicah, šrajanju u risu, stolici Svete Lucije s koje si mogao uočiti vještice, vejdežih, o ljudima, koji su bili sposobni komunikacije sa svijetom mrtvih, nočnih pticah, koje su strašile u školi, običajih kod varovanja mrtvaka…

Skupili smo nekih 18 pripovjesti, koje nam je izpričao odličan informator Drago Tomac u Razloga i nadamo se, da ćemo ih uspjeti uz pomoć studenata jezika još u ovoj godini pripremiti i za izdanje u zapisu iz kojeg će biti moguće sačuvati originalni izgovor. Naša želja je da se u sljedećoj godini uz pomoć domaćina i podršku Nacionalnog parka Risnjak, koji je bio jedan od donatora radionice ove godine, pripremi vodič na izvor Kupe.

Nismo posjećivali samo jako raseljeno područje uz izvor Kupe. Posjetili smo i susjedni Hrib i Krašičevicu, koji su sa nekim zaseocima pored Razloga najbliže izvoru. Nažalost, zbog premalog broja ljudi i sve uočljivije raseljenosti nismo našli pojedince koji bi znali još koju drugu priču. Jako nam je drago da nas je posjetila ekipa Slovenskega etnografskega muzeja. Oni su na Palčavem skednju i u kući snimili materijal za prezentaciju naših prekograničnih govora, koji su upisani i u slovenskom i u hrvatskom registru kulturne nematerijalne baštine.

Zahvaljujući župniku Josipu Tomiću pregledali smo crkve triju župa na hrvatskoj strani, od Broda na Kupi naviše te evidentirali radove, koje je u njima napravila slikarska i rezbarska radionica Petra Rutara iz Osilnice, inače rodom iz Cerkna u Kranjskoj. Njegovo prvo djelo je bila oprema crkve u Plešcima, godine 1881., a zanimljivo je da se tu uskoro i oženio i to sa župnikovom kuharicom! Kasnije je s pomoćnicima slikarima, rezbarima i stolarima opremao mnoge crkve po dolini, Gorskom kotaru i po Hrvatskoj sve do Ivanić Grada.

Bogat program

Naravno, i ovogodišnji istraživački tjedan u Plešcima su pratile priredbe koje su otvorene predavanjem o mojoj trećoj knjizi koja obrađuje stambenu baštinu Kupske doline. Potom je dvodnevnu radionicu pletarstva s leskovim vitrama vodio majstor Franci Žuk iz Ribnice, čuli smo i predavanja Slavka Malnara iz Tršća, koji je predstavio svoj rječnik čabarskog i idrijskog govora, Barbara Riman iz Rijeke govorila je o istraživanju pograničnog područja, familija Kastelic iz Padova predstavila je tzv. pekovske radionice, uživali smo u premijeri odličnog dokumentarnog filma Rasima Karalića iz Delnica o drvodjelcima Gorskog kotara, predstavio se i vrsni umjetnik drvodjelac Marijan Leš, kao i tradicionalni izrađivač drvenih posuda Franc Lautar iz Kozjega Vrha iznad Prezida«, rekao je Smole.

Svetište nekad i danas

Dio programa bilo je i otvorenje izložbe o Svetoj Gori, koju su pripremili Muzej iz Rijeke i Palčava šiša.

– Želja nam je da tom izložbom predstavimo svetište nekad i danas. Učinjeno je to na razne načine pri čemu u zanimljivije svakako spadaju i sačuvane priče koje svjedoče kako je ovdje svojevrsno svetište bilo čak i u predkršćansko razdoblje. Također nam je drago da se ova izložba, kao i Palčava šiša, ove godine spominje čak u tri turistička vodiča izdana u Sloveniji pa se nadamo da će ove jeseni mnogi iz susjedne Slovenije doći i posjetiti nas, rekao je Marko Smole.