Iako su emocije tako jake da bih mogla zaplakati, neću. Jer nije vrijeme za plač, već za borbu za ovaj naš kraj, za naš zavičaj, za ova naša mala sela koja lagano nestaju – rekla je Nada Glad tijekom promocije svoje nove knjige koja je predstavljena na prostoru ispred lijepe male crkvice u mjestašcu Turni, goranskom naselju koje je, uz naselje Marija Trošt i ostala mala mjesta tog dijela Kupske doline, glavni “lik” ove knjige uspomena i sjećanja.

Uvod u knjigu kojoj je nalov “S ove strane duge”, a podnaslov “Zov s ruba nestajanja” dala je mještanka, učiteljica Goranka Štimac istaknuvši povezanost autorice s tim goranskim mjestašcem koje je bilo kolijevka njenog djetinjstva.

– Ovom knjigom Nada Glad spasila je od zaborava još jedan segment prošlosti Gorskog kotara – rekla je, između ostalog Štimac, a u ime izdavača, čabarskog Ogranka Matice Hrvatske o knjizi je govorio Ivan Janeš podsjetivši kako je u posljednjih sedam godina Nada Glad objavila četiri knjige – “Goranski mirovi” (2017), “Naših 50 godina” (2019), “Istim nebom spojeni” (2020) te ove godine “S ove strane duge”.

– Ovom knjigom autorica predstavlja svoj zavičaj te istodobno upozorava na veliki demografski problem ovog kraja. Oživljava ljude i događaje te poredbom sa sadašnjošču upozorava koliko je toga nestalo i zauvijek izgubljeno – prodavaonica, gostionica, autobus zvani Poštica te ono najbitnije – ljudi.

Na 260 stranica uz luksuznu i kvalitetnu opremu knjiga uz tekst nudi čak 476 fotografija (244 crno-bijele i 232 u boji) i predstavlja hvale vrijedan autoričin doprinos očuvanju dijela goranske povijesti.

Svim do sada objavljenim knjigama Nada Glad obogaćuje iznimnom kvalitetom izdavaštvo našeg Ogranka MH koji je do sada objavio 123 knjige, a njene idu u red deset ponajboljih objavljenih – rekao je Janeš zahvalivši svima koji su u pretplati kupili knjigu, kao i Zakladi Janet Majnarch koja je pripomogla u troškovima tiskanja.

Izložena snažnim emocijama sama autorica o knjizi nije previše govorila, prisjetivši se škole u Tihovu i u Radočaju te zahvalivši svima koji su pomogli u realizaciji te knjige, posebno recenzentici Jagodi Tomišić Krema, kao i svima koji su došli na predstavljanje.

– “Željela sam ostaviti trag o tome da su ovdje živjeli dobri ljudi” – poručila je Glad, a u nostalgično ozračje prisjećanja ljepše prošlosti uklopila se i pripovijetka o tom dijelu Gorskog kotara koju je pročitala Elzika Tomac.

Na tom su tragu bili i govornici koji su čestitali na objavljivanju knjige. Tako se gradonačelnica Katarina Mihelčić, uz poneku suzu, prisjetila djetinjstva vezanog uz taj kraj te posebno istaknula gorku činjenicu da od 55 naselja koliko ih postoji na području Grada Delnice u njih čak 11 više nema niti jednog stanovnika.

Još je gore u Brod Moravicama, potvrdio je proučavatelj goranske povijesti Emil Crnković dodavši kako je više od pola od 35 brodmoravičkih naselja bez stanovnika, a samu knjigu proglasio je kulturnim i povijesnim činom.

Nazočne je pozdravila i Ivanka Salantić, kći Zdenke Tomičić Ožanić koja je bila učiteljica u područnoj školi Tihovu koju je pohađala Nada Glad, a lijepe je riječi okupljenima uputio i velečasni Ivo Milardović istaknuvši kako ova knjiga, kao i njena promocija, povezuje ljude.

– Na nama je da da se trudimo oživjeti ovaj i sve mu slične krajeve, a to se može baš povezivanjem i zbližavanjem, a ne razdvajanjima – poručio je župnik Milardović.

Pojašnjavajući u predgovoru motive za stvaranje ove knjige autorica, između ostalog, kaže – Već duže uznemirena negativnim trendom u nezaustavljivom zamahu nestajanja, sama sam sebi govorila:

– Spasi makar tragove ovdje živućih, makar u vremenu svoga supostojanja s ovdje još prebivajućima.

Kada već nestajemo da ostanu barem stope ovud hodećih, jer… ne zaustaviš li makar nešto od prošlosti – riskiraš da se i tvoj trag među ostalima izbriše.”, piše Nada Glad naglašavajući pri tome i ovo:

– Da, kao što naslov knjige sugerira, ne riskiramo tražeći pomoć izvan naših nadređenih adresa, ne “s one” nego “s ove strane duge”, ne bijegom iz zavičaja i iseljavanjem! Zatražimo-dogovorimo-ostvarimo pod svaku cijenu intervenciju države za pomoć Gorskom kotaru.

Ostanimo kod kuće, “s ove strane duge”! Uz zaštitne benefite države onima koji ostaju, prionimo radu, omogućimo mladima da stvaraju i rađaju nasljednike u svojoj zemlji – poručuje autorica.