Od danas je stalni postav “Divljine s pogledom na more”, muzejski postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka smješten u brodkupskom Kaštelu Zrinski, bogatiji za još jednu cjelinu kojom se na zanimljiv način proširuje priča o Gorskom kotaru.

Riječ je o cjelini nazvanoj “Špilja” koju su osmislili djelatnici Prirodoslovnog muzeja Rijeka (Želja Modrić Surina, Boštjan Surina, Nadia Dunato Pejnović) koji su uz pomoć brojnih suradnika uredili prostor koji će posjetiteljima omogućiti istraživanje goranskog podzemlja znanog po nizu zanimljivih kraških jama i špilja (špilja Lokvarka, špilja Vrelo, Hajdova hiža…) koje ne samo da svjedoče o davnoj geološkoj prošlosti ovog područja, već predstavljaju i pažnje vrijednu i primamljivu turističku atrakciju.

U “špilji” brodokupskog stalnog postava “Divljina s pogledom na more”, posjetitelji će, ističu autori postava, moći pronaći osobite životne oblike u potpunosti prilagođene na život u mraku, promotriti bogatstvo špiljskih ukrasa, ali i tragove čovjeka u špilji.

Mlađi istraživači i oni željni avanture iskusit će provlačenje kroz uski podzemni prolaz kao i dobiti priliku, u potpunoj tami, uz zvučnu špiljsku kulisu na trenutak zaista osjetiti mistično krško podzemlje.

Tu je i posebno uređen “Hirčev” sigasti stup, prekrasna špiljska zavjesa, kamenica puna bistre vode u kojoj se možda krije i tajanstvenu čovječja ribica!

Sve to smješteno je u prizemlju Stalnog postava, neposredno uz cjelinu kojom se predstavljaju ribe i rijeke goranskog područja, a kako ta “špilja” izgleda moglo se saznati danas pri prigodnoj svečanosti otvaranja.

Novu cjelinu velikom broju gostiju prispjelih na otvaranje predstavila je ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka, dr.sc. Željka Modrić Surina, viša kustosica, naglasivši kako je riječ o timskom radu većeg broja uposlenika ovog Muzeja i drugih suradnika te naglasivši kako će zahvaljujući cjelini nazvanoj “Špilja” posjetitelji imati priliku zakoračiti u krško podzemlje i upoznati njegove osobitosti te još potpunije doživjeti jedinstvenu ljepotu i raznolikost prirodne baštine Gorskog kotara.

Inspiraciju za uređenje našli smo u Hajdovoj hiži, jednoj od najzanimljivijih špilja ovog područja o kojoj je davno pisao i Dragutin Hirc, jedan od prvih putopisaca koji su Gorski kotar predstavljali javnosti.

Ova će cjelina biti posebno zanimljiva djeci koja će se moći upoznati s karakteristikama podzemnog svijeta, a presudnu pomoć pri uređenju ove cjeline pružila je Primorsko-goranska županija – rekla je ravnateljica Modrić Surina, a u ime Primorsko-goranske županije cjelinu “Špilja” otvorenom za posjetitelje proglasila je Sonja Šišić, ravnateljica Upravnog odjela za kulturu, spot i tehničku kulturu, naglasivši kako i osmišljavanjem ove cjeline Županija te Prirodoslovni muzej Rijeka nastavljaju s kvalitetnim muzejskim predstavljanjem Gorskog kotara.

U to se uvjeriti može svaki posjetitelj ovog postava kojem se u prizemlju nude cjeline Špilja i Rijeka, na prvom katu smještene su Šuma i Planina, a na drugom Nebo.

Sve su cjeline usmjerene ka prikazu karakteristika biljnog i životinjskog svijeta Gorskog kotara, a sve su te ljepote predstavljene ne samo vizualno, već i taktilno i to uz pomoć suvremenih digitalnih tehnologija pa je boravak u ovomn prostoru, posebno za mlade posjetitelje, vrlo zanimljiv i atraktivan.

Bilo je tako i danas, a uz spomenuto otvaranje posjetiteljima su ponuđena i zanimljiva predavanja pa su tako pod nazivom Festival krša održana predavanja “Speleologija – istraživanje krškog podzemlja” (dr. sc. Petra Kovač Konrad) i “Zmaj iz podzemlja” (Katarina Koller Šarić), a svjedočiti se moglo i edukativnim aktivnostima vezanim uz život u podzemlju, čak i obuci speleologa. Sve u svemu lijepo otvaranje koje pruža novi razlog za posjet brodkupskom postavu nazvanom “Divljine s pogledom na more”.

Koliko neobičnosti može ponuditi podzemni svijet još je davno otkrio i zapisao čuveni prirodoslovac i putopisac Dragutin Hirc koji opisujući špilju Hajdova Hiža, koja je motivirala rad na cjelini “Špilja”, kaže:

– Nijedna od spilja, koju do sada posjetih, nema tako osobita položaja, kao Hajdova hiža (…) stigosmo pred spilju i posto smo se odmorili, okriepili, spremismo se u utrobu zemlje (…) iznenadili su nas prekrasni stalaktiti i stalagmiti.

Jedan je stalaktit osobit, jer će se sa suprotnim stalagmitom naskoro sastati i malo da se već ne dotiču. Kad se jednom sastanu, udebljati će pomalo i premetnuti se u sigasti stup (…) a malo dalje spustio se sa stiene prekrasan zastor.

(…) Naidjosmo na kamenicu punu bistre vode, na dnu koje se stvaraju krasne sigaste prilike. I k ovoj sam kamenici poletio, ne bi li našao močarilu ili čovječju ribicu (Proteus anguineus), ali je badava tražih ovdje, kao i po drugim hrvatskim spiljama već 20 godina. – zapisao je Hirc.