Polaganjem vijenaca i svijeća na spomen-obilježja poginulima u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu na mrkopaljskom groblju te svečanom akademijom u Domu kulture Mrkopalj otvoren je još jedan, 63. Memorijal mira “26 smrznutih partizana”.

Memorijal je organiziran u povodu obilježavanja 81. godišnjice tragičnog marša na Matić poljani, za vrijeme kojeg je 26 antifašističkih boraca 2. brigade 13. Primorsko-goranske udarne divizije poginulo u ime slobode.

Vijence i svijeće položila je Počasno-zaštitna bojna Oružanih snaga RH na čelu s izaslanicom predsjednika Republike Hrvatske Melitom Mulić, kao i predstavnici Općine Mrkopalj na čelu s načelnikom Josipom Brozovićem, predstavnici Primorsko-goranske županije na čelu sa zamjenikom župana Petrom Mamulom, članovi Saveza antifašističkih boraca i antifašista PGŽ-a na čelu s predsjednikom Dinkom Tamarutom te predstavnici udruga anfitašističkih boraca i antifašista PGŽ-a, Gorskog kotara, Grada Krka i Istarske županije te udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Tolerancija i suživot

Svečanu akademiju otvorili su tamburaši KUD-a Sungerski lug, koji su izveli himne Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije.

U uvodu je prikazan i film “Čovjek koji nije mogao šutjeti” redatelja Nebojše Slijepčevića, koji je nominiran za filmsku nagradu Oscar u katerogoriji kratkometražnih filmova.

Načelnik Josip Brozović kazao je kako motiva za obilježavanje jedne od najvećih tragedija koja se dogodila na području Gorskog kotara nikad ne nedostaje, a oni se i danas mogu pronaći u svakodnevnim životnim okolnostima.

– I ovaj film nas upozorava da se ratne strahote mogu dogoditi bilo kome, bilo kad i bilo gdje. Danas smo ovdje zbog Matić poljane na kojoj su živote izgubili Gorani, Primorci, Istrijani i otočani, ali i zbog svih žrtava Domovinskog rata.

Naši borci su poput glavnog lika iz filma znali definirati trenutak koji mijenja cijeli život, gdje samo jednim postupkom možete odrediti hoćete li biti junak ili kukavica, kazao je Brozović, dodavši kako je teško govoriti o Memorijalu mira bez spominjanja pokojnog profesora Franje Starčevića, njezina utemeljitelja.

– Sa sigurnošću mogu reći da je Franjo Starčević naš mrkopaljski, goranski čovjek koji nije mogao šutjeti. Možda on neće dobiti Oscara, iako je zaslužio i veću nagradu, ako ona uopće postoji.

Njegovu veličinu i ono što je napravio 90-ih godina nije ni danas svima lako shvatiti, budući da je Franjo Starčević okupljao djecu svih nacionalnosti dok su se njihovi očevi borili, šireći ideju tolerancije i suživota.

Iako njegova škola mira nema krovove, prozore i vrata, svakako ima sve nas ovdje, te djecu i profesore koji nas uče kako da ovaj svijet učinimo ljepšim i boljim mjestom, kazao je Brozović.

Predsjednik SABA-e PGŽ-a Dinko Tamarut podsjetio je na tragični događaj koji se dogodio s 19. na 20. veljače 1944. godine, kad su izmučeni borci 2. brigade 13. Primorsko-goranske udarne divizije u maršu iz Jasenica prema Mrkoplju doživjeli tragediju naziva bijela smrt.

– Ova divizija osnovana je godinu dana prije, 1943. godine, te je bila sjecište svih antifašističkih boraca iz naših krajeva, okupivši oko 6.000 boraca koje je krasilo jedinstvo i zajedništvo, pokazano i u vrijeme Domovinskog rata.

Upravo ovu borbu za mir, bolji život i demokraciju ne smijemo zaboraviti, već trebamo njegovati tradiciju antifašističke pobjede i kroz školu mira ju prenijeti na mlade generacije.

Pogotovo je to važno danas, u svijetu u kojem ne znamo što će biti sutra, istaknuo je Tamarut.

Antifašističko nasljeđe

Izaslanica predsjednika RH Melita Mulić kazala je kako su borci narodnooslobodilačke borbe bili su jedina prava vojska, na pravoj strani, strani pravde i pobjednika.

– Jako je važno da današnje generacije njeguju ove vrijednosti i svijest. U vremenima smo koja su izazovna, kad nemamo direktnu prisutnost rata, ali imamo odsutnost duševnog mira s obzirom na geopolitička zbivanja u kojima se nalazimo.

U kontekstu toga mislim da je jako važno bilo pogledati ovaj film, koji danas posebno izaziva veliku pozornost, i to zato što živimo u vremenima posvemašnje odsutnosti iskrene solidarnosti i empatije.

Tadašnji borci sigurno su je imali, kao i vojnici iz Domovinskog rata, stoga želim da ustrajno nosimo antifašističko nasljeđe, držeći ga imanentno tako da se ono ne može iščupati.

Također, zapamtimo da ne smijemo šutjeti, jer je šutnja destruktivna, kako za samog pojedinca, tako i za čitavo društvo, kazala je Mulić.

Petar Mamula kazao je kako je prikazani film odličan način za obilježavanje Memorijala mira, budući da na upečatljiv način prikazuje kad je potrebno pružiti otpor, a sve s ciljem promicanja mira, slobode i ljudskih prava.

Predsjednica SABA-e Istarske županije Ada Damjanac također je poručila kako je mir ono što nam najviše treba i što trebamo ostaviti našoj djeci i unucima.