MANIFESTACIJA

Međunarodni susret puhačkih orkestara u Fužinama. Četiri orkestra pokazala što sve znaju i umiju

Marinko Krmpotić

Na pozornici ispod igrališta pod branom najprije su se članovi sva četiri orkestra, njih više od stotinu, postrojili te je svaki od orkestara izveo koračnicu po vlastitom izboru, a potom je svaki orkestar imao pola sata da kroz vlastiti program pokaže što zna i može



FUŽINE – Nastupom članova domaćeg Puhačkog orkestra Fužine, Limene glazbe »Karlo Lugarić« iz Desinića, Limene glazbe Zajednice Talijana iz Buja te KUD-a »Lovro Ježek« iz Marije Bistrice u Fužinama je kraju priveden tradicionalni, ovog puta dvadeset i šesti po redu, međunarodni susret puhačkih orkestara. Ova druženja, govori nam Marinko Jakovljević, publicist i kroničar rada fužinskih »limenjaka« te nekadašnji vrlo uspješan turistički djelatnik, zametak imaju još u doba Domovinskog rata, točnije 1993. godine kad su, baš s ciljem da se ratu suprotstavi normalom, organizirana prva fužinska turistička druženja, odnosno programi kojima je bio cilj potaknuti društveni i kulturni život.


– Od 1998. godine, a to je bila godina kad je glazba proslavila 150 godina postojanja, počelo je redovno održavanje Međunarodnog susreta puhačkih orkestara i od te godine tradicija traje te smo, eto, došli i do 26. susreta. Uz domaće orkestre uvijek se potrudimo dovesti i neke od stranih pa su tako tijekom proteklih više od četvrt stoljeća u Fužinama nastupili puhački orkestri iz Slovenije, Mađarske, Austrije i Italije. Obično je ovaj naš susret puhačkih orkestara bio jedna od završnih turističkih ljetnih manifestacija pa smo na taj način i mi davali doprinos završetku turističke sezone u Fužinama, rekao je Jakovljević dodavši da su im posebni gosti ovom prigodom članovi Limene glazbe »Karlo Lugarić« iz Desinića koji su fužinarske »limenjake« ugostili prošle godine pa im i Gorani sada vraćaju njihovo pažnje vrijedno gostoprimstvo.


Knjiga o radu


Na »terenu«, točnije na pozornici ispod igrališta pod branom, stvari su izgledale tako da su se najprije članovi sva četiri orkestra, njih više od stotinu, postrojili te je svaki od orkestara izveo koračnicu po vlastitom izboru, a potom je na pozornici svaki orkestar imao pola sata da kroz vlastiti program pokaže gledatejima i slušateljima što zna i može. Naravno, nakon tih glazbenih užitaka uslijedili su oni vezani uz druženje koje su priredili domaćini, a sve nazočne u tom je dijelu zabavljala grupa Kožne jakne. Pokroviteji ovog tradicionalnog glazbenog druženja koje svakog ljeta u Fužine dovodi odličan program ove vrste glazbe su Ministarstvo kulture, Primorsko-goranska županija i Općina Fužine, a svi organizatorski poslovi, kao i izbor gostujućih orkestara, zadatak su članova Puhačkog orkestra Fužine.




Svakako treba reći da će tijekom ove godine Puhački orkestar Fužine objaviti knjigu o 175 godina rada. Ta će knjiga biti već druga publikacija, a u njeno izdavanje krenulo se stoga što je nakon objavljivanja prve knjige, a to je bilo 1998. godine, u narednih četvrt stoljeća napravljeno tako puno da bi velika šteta bila ne zabilježiti taj rad. Najvećim svojim djelom knjiga je gotova, priprema se njeno tiskanje i plan je da do kraja godine bude objavljena pri čemu će promocija vjerojatno biti održana tijekom završnih dana prosinca. Urednik i autor većine tekstova u knjizi je, kao i u slučaju prethodne knjige, Marinko Jakovljević.


Pisani dokumenti


Povijest Fužinarsku glazbu u pisanim dokumentima prvi put bilježi godine 1848. (Novine dalmatinsko-hervatsko-slavonske, 1. rujna 1848.), kada Glazba, zajedno s čabarskom, prati regimente bana Jelačića na putu u Rijeku. Pretpostavlja se da je Glazba starija jer da bi mogla nastupati, morala je barem nekoliko godina postojati i raditi. No, za osnivanje Glazbe uzima se taj izvorni pisani dokument.


U svojoj bogatoj povijesti Fužinarska glazba bilježi nastupe uz mnoga događanja u svom naselju i izvan njega. Tako je Glazba svirala 1866. u povodu svetkovine tridesetgodišnjice Nikole Šubića Zrinskog, pa 1872. u povodu posvećenja barjaka fužinske općine, povodom ruske pobjede kod Plevne 1877., pa povodom zlatne mise u Liču 1881,. povodom izbora narodnih zastupnika u Delnicama 1884. itd – na zabavama, koncertima i drugim prigodama. U 20. st. bilježi se nastup kod otkrivanja biste najistaknutijeg Fužinarca – dr. Franje Račkog, 1928., uz 100. godišnjicu njegova rođenja, a zapažen je nastup na Sušaku prigodom proslave 100. godišnjice hrvatske himne.


Kontinuiran rad


Fužinarska glazba kontinuirano radi sve do danas, a jedini ozbiljniji prekidi bili su za vrijeme I. i II. svjetskog rata, dok je u vrijeme Domovinskog rata Glazba ostala aktivna sa svega 10-ak članova. Danas je Puhački orkestar Fužine među najuspješnijim amaterskim udrugama u Hrvatskoj. Ima 40-ak aktivnih članova uz pretežitu zastupljenost mladih koji sviranje uče pri osnovnoj glazbenoj školi u Fužinama.


Zahvaljujući kvaliteti muziciranja, Orkestar nastupa diljem Lijepe naše te ostvaruje niz zapaženih međunarodnih gostovanja u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Njemačkoj, BiH, Italiji, Francuskoj, Sjevernoj Makedoniji i Korzici, a dio članova Orkestra je u dva navrata nastupao i za potrebe Ministarstva kulture u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.