Šesnaesta dodjela Gorančice, književne nagrade Novog lista i Goranskog Novog lista namijenjene knjigama koje stvaraju autori s područja Gorskog kotara ili su pak temom vezane uz Gorski kotar, još je jednom potvrdila da je književno stvaralaštvo jedno od rijetkih područja ljudske djelatnosti na kojem se Gorani mogu hvaliti čak i svojevrsnim nadstandardom, odnosno nadilaženjem prosječnosti koja je, u nekim drugim područjima rada i života, Goranima jako daleka.

Jer, dok – primjerice – muku muče sa sve manjim brojem stanovnika (bit će dobro ako ih iduće godine nakon popisa stanovništva bude 18.000), dok mladi odlaze za boljim poslom i plaćama te dok život u goranskim šumama i planinama postaje sve teži i skuplji, književnost ne samo da opstaje, već doslovce svake godine iznjedri nekoliko naslova uz koje se mirne duše može staviti pojam – svevremenske knjige.

Takve su ovog puta dobitnice glavne nagrade – knjiga o 50 godina Radija Gorski kotar autorice Nade Glad, odnosno knjiga o 40 godina rada Goranske kiparske radionice koju su napisali Branka Arh i Berislav Valušek – klasičan primjer sjajnih publicističko-povijesnih tekstova kroz koje je sačuvana lijepa i duga povijest institucija o kojima govore.

Na temelju onoga što je u tim knjigama zabilježeno, svakako se može krenuti u nova i daljnja istraživanja, pri čemu je ipak najbitnije da je ono temeljno i suštinsko vezano uz rad jedinog goranskog radija i jedine goranske kiparske kolonije zabilježeno i sačuvano za sve nadolazeće generacije.

I nisu, na svu sreću, knjige ovakve vrste rijetkost u dosadašnjih šesnaest godina postojanja Gorančice. Knjige koje nadilaze trenutak svog nastajanja i pretvaraju se u opće dobro jer čuvaju lijep dio prošlosti i sadašnjosti Gorskog kotara svakako su i knjige Slavka Malnara o povijesti čabarskog kraja, posebno baš »Povijest čabarskoga kraja«, »Tajne Kupe« mr. Emila Crnkovića, »Ravnogorski rječnik« Zvonimira Erjavca, »Gomirje: povijest, identitet i fenomen prožimanja« Mirele Slukan Altić, »Selo Gornji Kuti i njegova Hrvatska čitaonica« Karmen Delač Petković, »Brod na Kupi« mr. Vladimira Mancea, »Povijest delničkog športa« Željka Laloša…

Dalo bi se još tu itekako nizati naslova i autora, moglo bi se dodati i nekoliko izuzetnih beletrističkih djela, ali ako ostanemo u ovom okviru publicističko-istraživačkog pristupa raznim temama, od jezika pa do povijesti zavičaja, jasno je da Gorani nastoje – i uspijevaju – od zaborava i prolaznosti spasiti dio sadašnjosti i prošlosti ne bi li i na taj način – kad drugačije uglavnom ne mogu – zaustavili proces nestajanja i iščeznuća života u jednom prekrasnom, ali za život teškom, zemljopisnom području.

Taj hvalevrijedan posao odrađuju mahom ne profesionalni povjesničari, već zaljubljenici u svoj kraj i njegovu tradiciju, ljudi poput Slavka Malnara, Emila Crnkovića, Karmen Delač Petković, Željka Laloša, Vladimira Mancea ili Nade Glad, a bezrezervnu podršku – također ponajprije utemeljenu na neugasivom (još uvjek!) entuzijazmu – daju im udruge poput čabarskog ogranka Matice Hrvatske koji je u posljednjih četvrt stoljeća svom zavičaju i Gorskom kotaru darivao biblioteku od stotinjak objavljenih knjiga!

Rad tih zaljubljenika u Gorski kotar, pisanu riječ i čuvanje povijesti traje već duži niz godina, ali baš zahvaljujući Gorančici mnogi su od itekako značajnih autora i njihovih knjiga izvučeni iz sjene u kojoj su se nezasluženo nalazili te predstavljeni javnosti koja sve više i više obraća pažnju na njihov, i uopće rad ovakve vrste. Upravo to bio je i jedan od temeljnih ciljeva pokretanja i osmišljavanja ove književne nagrade, zahvaljujući kojoj je i Novi list – bez kojeg ove nagrade ne bi bilo – dao itekako bitan doprinos književnom stvaralaštvu i proučavanju povijesti i tradicije na području Gorskog kotara.