Mali Lič ima veliku monografiju, jasno je nakon u Domu kulture u Liču održanog predstavljanje ove knjige koja je po svemu kapitalno djelo za povijest ovog goranskog naselja. Ne svjedoči o tome samo čak 829 stranica koliko nudi ova knjiga, već i sadržaj.

Knjiga je, sukladno literaturi ove vrste, podijeljena na poglavlja kroz koja je obrađeno sve što je činilo povijest Liča, jednog od najstarijih goranskih naselja.

Monografija je realizirana kroz poglavlja koja obrađuju zemljopisni položaj, povijest i etnografski prostor ovog naselja, gospodarstvo, društveni, sportski, kulturni i vjerski život, školstvo, govor Liča i brojne druge teme kao što su, primjerice, geologija, životinjski i biljni svijet, prezimena i nadimci, pastirske igre, ptičji svijet Ličkog polja, vatrogastvo i lovstvo, gljivarstvo…

Posebna pažnja

Posebna pažnja posvećena je povijesti Župe Lič, kao i onim dijelovima povijesti Liča vezanim uz Drugi svjetski rat i Domovinski rat, a velika količina teksta praćena je i brojnim preslikama raznih dokumenata te fotografijama koje monografiji daju dodatnu draž i vrijednost.

O svemu tome puno se moglo saznati na promociji tijekom koje su knjigu predstavili njen urednik Dražen Starčević i Mirjana Crnić Novosel, autorica teksta o govoru Liča. Pjesnik Damir Maras pročitao je nekoliko pjesama vezanih uz Lič, a predstavljanje je moderirao novinar Novog lista Marinko Krmpotić.

Govoreći o nastanku monografije Starčević je rekao kako se temelji želje za izradom monografije kriju u radu njega i njegovog pokojnog brata Nenada koji je početkom devedesetih počeo prikupljati podatke o povijesti Liča u povijesnim arhivima Zagreba i Rijeke

Dokumentarnost i vjerodostojnost

– Ja sam mu se priključio istraživanjem na terenu, a stvari su neki organizacijski oblik počele dobivati kad smo 2001. godine osnovali Etno udrugu “Sv. Juraj”, a 2010. godine počeli smo usustavljati sve što smo do tada prikupili, podijelili nove zadatke te polako krenuli u izradu pri čemu smo prve tekstove nekih poglavlja današnje knjige za grafičku pripremu i lekturu gotove imali 2011. godine.

Najveći dio posla odradili smo u razdoblju do 2019. godine, a nakon toga je došlo do raznih oblika zastoja, ali smo na kraju eto uspjeli i krajem prošle godine knjiga je bila spremna za tisak.

Naravno, nastojali smo da svaku od tema obradimo ili uz pomoć osobe stručne za određeno područje, ili pak sami kao članovi udruge uz svu dostupnu stručnu literaturu i dokumente. Zato knjiga ima puno citata i izvornih dokumenata, a ta dokumentarnost i vjerodostojnost bila nam je jedan od najbitnijih ciljeva pri izradi ove monografije – rekao je Starčević.

Jedini predstavnik bunjevačkih govora

Mirjana Crnić Novosel više je od pet godina radila na terenu prikupljajući podatke nužne za analizu govora Liča potvrdivši i dokazavši kako je govor Liča dio korpusa jezika i govora bunjevačkih Hrvata – Lič je najzapadniji punkt novoštokavsko ikavskog u Hrvatskoj i iza Liča nema niti jednog zapadno štokavskog govora.

Lič je jedini predstavnik bunjevačkih govora u Gorskom kotaru i tu je činjenicu prihvatilo i Ministarstvo kulture RH prihvativši prijedlog Instituta za hrvatski jezik da bunjevački hrvatski kojim se govori u Liču, kao i ostali bunjevački govori u Dalmaciji i Vojvodini, postane zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, a tu je odluku potvrdio i UNESCO.

Ta priznanja dogodila su se nakon ovih naših istraživanja u Liču jer smo baš kroz njih temeljito obradili bunjevački govor – rekla je Crnić Novosel naglasivši kako je Monografija Lič raščistila mnogo toga, od povijesti do jezika, te opovrgla neke često iskazivane netočne i neutemeljene tvrdnje o podrijetlu stanovništva ovog područja.

Autori radili bez naknade

O autorima koji su na različite načine sudjelovali u izradi monografije govorio je, uručivši im pritom i primjerke knjige, Dražen Starčević.

Javno priznanje i knjigu dobili su stručnjaci s raznih područja (lingvistika, povijest, biologija, geologija, lovstvo, arheologija…) Mirjana Crnić Novosel, Dragutin Pavličević, Anđelko Mijatović, Zoran Tadić, Andrej Stroj, Alojzije Frković, Sanjin Mihelić, Blaženka Ljubović, Enver Ljubović, Marinko Krmpotić, Maja Bolf, Marko Modrić, Paula Androić Gračanin i Rikard Pavelić.

Za veliki doprinos u izradi i za autorstvo u pojedinim dijelovima monografije priznanja su dobili Franjo Švob Franina, Radovan Živanović, Adrijana Radošević, Davorin Jurković, Josip Tomić, Držislav Tadić, Nenad Starčević, Nataša Blažević Starčević i Robert Radošević, kao i autori fotografija Alen Kregar, Matija Zanoškar, Arsen Miletić i Nebojša Anić.

Dražen Starčević koji je u stvaranje ove knjige koja je njegovo životno djelo uložio ogroman trud posebno je istaknuo kako su svi autori priloga radili – bez naknade! I iz tog je uočljiva ljubav kojom se pristupilo izradi ove monografije čiju su promociju ukrasili Tamburaši Lič te Damir Maras koji je pročitao pjesme Dragutina Pavličevića, Franje Švoba Franine, Franke Zlatić i jednu svoju pjesmu posvećenu Liču.