Mr. Emil Crnković, poznati proučavatelj goranske povijesti, radi na novoj knjizi koja će, vrlo je vjerojatno, kao i njegovi prethodni radovi, privući veliku pažnju svih koji vole Gorski kotar i žele saznati puno više o njegovoj povijesti.

Podsjetimo, Crnković je 2012. godine objavio izvrsnu knjigu »Tragom goranskih (po)kućaraca« kroz koju je obradio zanimanje putujućih trgovaca, tzv. pokućaraca, koje je u drugom dijelu 19. stoljeća bilo tipično za brodmoravički kraj. Šest godina kasnije mr. Crnković objavljuje još bolju knjigu za koju je nagrađen i književnom nagradom »Gorančica«. Riječ je o knjizi »Tajne Kupe« kroz koju na pažnje vrijedan način progovara o ideji i pokušaju izgradnje riječnog kanala kojim se početkom 19. stoljeća planiralo Hrvatsko primorje preko Gorskog kotara (Kupska dolina) vezati s Karlovcem. Sad je, pak, na redu novo povijesno istraživanje u okviru kojeg se mr. Crnković okreće proučavanju tradicije kamenoklesarstva na području Brod Moravica o čemu će govoriti knjiga čiji je radni, vjerojatno i konačni, naslov »U sjeni Okrugljaka«.

Tragovi starog zanata

Okrugljak je, govori nam mr. Crnković pojašanjavajući svoj novi projekt, najviša planina na području Općine Brod Moravice. Visoka je 886 metara i ispod nje su smještena naselja Razdrto, Male Drage, Čabra i Ivanovo Selo ili Ivanka, mjestašca koja su nekad davno bila poznata po kamenoklesarskom zanatu, a tragovi rada tih davnih majstora klesanja kamena vidljivi su i danas u tim naseljima.

– Središte tog kamenoklesarskog rada nedvojbeno je bilo naselje Male Drage za koje se točno zna, što je inače rijetkost, godina osnutka i utemeljenja mjesta. Dogodilo se to 1622. godine kad je tu živjeti počelo šest obitelji. Za povijest zanata kamenoklesarstva najbitnija je 1740. godina kad se u Male Drage doseljava obitelj Majetić koja s područja Like (Otočac, Gospić) dolazi ovamo slijedeći radove vezane uz izgradnju Karolinske ceste. Mnogi od onih koji su tada došli u Gorski kotar raditi na i uz cestu tu su i ostali, a među njima je bila i obitelj Majetić. Oni su bili kamenoklesari i izrađivali su sve što je bilo potrebno pri gradnji jedne prometnice, a očigledno im se u Gorskom kotaru dopalo i odlučili su ostati pa je tako čak idućih pet generacija Majetića živjelo u Malim Dragama uspješno se baveći kamenoklesarstvom, priča Crnković, napominjući da se niti jedna druga obitelj na području cijelog Gorskog kotara nije tako dugo i kroz toliki broj generacija bavila tim zanatom.

Tužan kraj majstora

– Posljednji pripadnici te obitelji koji su se bavili kamenoklesarstvom bili su Ivan i Andrija Majetić čiji se grobovi i danas nalazi na mjesnom groblju, a jako je tužno što se iz, čini se, groba jasno vidi ono što se zna o njihovoj prošlosti, a to je da su umrli u siromaštvu i bijedi jer je njihov zanat sredinom četrdesetih godina prošlog stoljeća, kad su i umrli, postajao sve manje potreban, što je značilo da za njih nije bilo posla pa su tako zadnji malodraški kamenoklesari umrli u siromaštvu usprkos silnom radu. Njihovi nasljednici sačuvali su u Malim Dragama u jednoj prostoriji sav njihov kamenoklesarski alat te time i sjećanje na njih, a o doprinosu obitelji Majetić Šimakovi tom zanatu i danas svjedoče brojni nadgrobni spomenici na grobljima ovog kraja, šterne i bunari, korita za napajanje domaćih životinja, kameni za mljevenje, portali i volte na vratima, stepenice… Sve u svemu, i danas je u Malim Dragama vidljivo tridesetak njihovih radova, a zdenac u blizini sela izradio je Josip Majetić, njihov otac. Majetići su puno radili u susjednom selu Razdrto koje je bilo razvijeno jer su početkom 20. stoljeća mnogi iz ovih krajeva krenuli u SAD odakle su slali novac pa su mnogi uz tu novčanu pomoć puno toga gradili. O svemu tome detaljno, uz puno fotografija, govori moja nova knjiga, kaže mr. Crnković dodajući da mu je prvotna ideja bila obraditi kamenoklesarstvo kao zanat na području cijelog Gorskog kotara. No, ubrzo je shvatio da bi to bio preobiman zadatak.

Fokus na Brod Moravice

– Naime, taj je zanat nekada bio iznimno važan pa je svako područje imalo svoje majstore. Tako ih je, primjerice, puno vrlo kvalitetnih bilo na području Čabra. Vrlo brzo shvatio sam da bi me obrada svih goranskih područja jako opteretila pa sam se ograničio na područje Brod Moravica koje mi je i najpoznatije, a ostala ću područja i njihove majstore spomenuti, ali bez detaljnijeg istraživanja, rekao je mr. Crnković izrazivši nadu kako će njegova nova knjiga biti tiskana do kraja ove godine.

Ljubav isklesana u kamenu

Naravno, ovakva istraživanja često dovedu i do niza zanimljivih i lijepih priča, a jedna od njih svakako je i ona o nesretnoj Josipi Majetić koja je 1911. godine umrla pri porodu zajedno s dvoje tek rođene djece. Njen suprug Ivan izgradio joj je poseban nadgrobni spomenik i ostavio zapis na njemu. Između ostalog tu piše: »Ovđe počivaju u miru božjem Josipa Majetić – 6. 11. 1866. – 15. 6. 1911. z djecom. Ah tebe nemam… ni na toj cvjetnoj zemlji… ali tvoj spomen čuvam u tužnom srcu svom«.

Nekad napučena, danas pusta naselja

Zanimljivo je pogledati i brojke koje svjedoče o nekadašnjem broju stanovnika, ovih danas majušnih naselja. Tako su Male Drage po popisu stanovništva 1900. godine imale 40 kuća i 278 stanovnika. Danas su tu tek četiri stalno nastanjene kuće s dvije umirovljničke obitelji i dvije mlađe osobe. U Razdrtom je svega dvoje prijavljenih ljudi u tridesetak kuća. Krajem 19. stoljeća Razdrto je brojilo trideset kuća i 180 stanovnika.