Za Gorane je nova 2023. godina počela u znaku snijega koji je, s jedne strane, donio tipične muke i troškove vezane uz zimsko čišćenje prometnica, a s druge strane pojačan interes brojnih gostiju željnih snježnih radosti i užitaka.

Uz te svima vidljive aktivnosti mnogo se toga događalo i događa se kad je riječ o ulaganjima u Gorski kotar sa županijske i državne razine.

Posljednjih dana puno se piše i priča o kriterijima vezanim uz raspodjelu oko milijun eura iz županijskog Fonda za Gorski kotar.

No, puno više, točnije mogućnost korištenja čak 7,1 milijun eura najavljuje se iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU projekata.

O tim sredstvima, ali i općenito o pristupu razvoju Gorskog kotara, razgovaramo s Majdom Burić, saborskom zastupnicom HDZ-a, Ravnogorkom koja nastoji kroz svoj rad pomoći zavičaju.

Hoće li Gorani prepoznati ovu priliku?

– Prije svega, moram istaknuti da je u ovih šest godina mandata Vlade predvođene premijerom Plenkovićem u Gorski kotar s razine svih ministarstava uloženo više od 800 milijuna kuna, ne računajući u to jednokratne naknade za umirovljenike, sredstva za očuvanje radnih mjesta, antiinflacijske mjere pomoći građanima i kućanstvima.

Nijedna vlada dosad nije ni blizu pokazala toliku brigu i razumijevanje za izazove našega kraja. Kao što je Vlada i obećala, raspisani su programi gospodarske i društvene revitalizacije, kako Gorskog kotara, tako i Dalmatinske zagore. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a za Gorski kotar osiguralo je više od 7 milijuna eura.

Ta sredstva će naši goranski gradovi i općine moći konzumirati po prijavi projekata koji će dodatno potaknuti razvoj gospodarskih i društvenih aktivnosti na području Gorskog kotara.

Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive aktivnosti koje će se financirati su gospodarska, društvena i komunalna infrastruktura, poput, primjerice, dječjih vrtića, zgrada primarne zdravstvene zaštite, parkova i trgova, sportskih igrališta, prometnica, poslovnih ili poduzetničkih inkubatora, tržnica, tematskih parkova, javne rasvjete, hladnjača, sušara, vidikovaca, žičara, hostela, kampovi, planinarskih domova…

Zaista je jako, jako širok obuhvat mogućih ulaganja, a ja sam navela samo neke od njih. Podnositelji zahtjeva mogu biti svi goranski gradovi i općine, a prijaviti se mogu do kraja lipnja. Pojedina općina ili grad može povući do maksimalno milijun eura.

Svotu ste očito temeljili na analizi stanja u Gorskom kotaru. Postoji li sada, koliko je vama poznato, dovoljan broj kvalitetnih projekata koje bi Gorani mogli prijaviti?

– Pohvalno je da su svi gradovi i općine Gorskog kotara u suradnji s Primorsko-goranskom županijom zajednički donijeli »Plan razvoja Gorskog kotara za razdoblje 2022.-2027. godine«.

Upoznata sam s mnogim kvalitetnim projektima koji bi svakako unaprijedili život i rad, a u konačnici i standard života u Gorskom kotaru.

Mislim da je to u cilju apsolutno svima bez obzira na političku ili bilo kakvu drugu pripadnost. Bitno je da čelnici naših općina i gradova imaju pripremljenu projektno-tehničku dokumentaciju, i to najmanje do razine glavnog projekta. Bez toga, projekt ne može biti prihvatljiv.

Grad Delnice i načelnica Mihelčić imaju puno ambicioznih projekata od kojih posebno izdvajam zatvaranje ledene dvorane koja ne bi imala samo sportsko-rekreacijsko značenje, već i šire – turističko jer postoji veliki interes za pripreme sportaša, no pod uvjetom da je dvorana zatvorenog tipa.

Generalno gledajući, puno je planiranih projekata koji idu k cilju unaprjeđenja turističkog pozicioniranja destinacije Gorski kotar i to pozdravljam jer je to naša najveća prednost.

Ustvari je naša županija jedina u kojoj je čovjek, slikovito govoreći, samo korak od snježnih do morskih radosti i vidljivo je da se taj potencijal sve više iskorištava.

Projekt stoljeća

Osim toga, posebno ističem projekt modernizacije postojećih odašiljača Radija Gorski kotar kao i postavljanje novih na područje Vrbovskoga i Čabra kako bi svi stanovnici našeg kraja mogli slušati naš lokalni radio.

To bi bio projekt stoljeća za našu radiopostaju! Moram istaknuti da ljudi koji vode naše gradove i općine moraju imati stalan fokus na, ne samo ovaj, već i sve ostale natječaje i javne pozive kojima se oslobađaju europska sredstva jer njih nikada nije bilo više i to je isključivo rezultat rada premijera Plenkovića i ove Vlade.

U prošlom financijskom razdoblju na raspolaganju nam je bilo 10 mlrd eura, a u ovom novom čak 25 mlrd eura.

Gorski kotar je idealna regija za kandidiranje za EU sredstva. EU baš rado, i to na različite načine, pomaže ovakvim planinskim područjima. Koriste li Gorani te mogućnosti dovoljno?

– EU fondovi mijenjaju Hrvatsku nabolje, to je vidljivo na svakom koraku, u svakom, i najmanjem dijelu naše domovine. To je vidljivo i u Gorskom kotaru.

Kad usporedimo koliko je Hrvatska uplatila u europski proračun i koliko je EU dao Hrvatskoj, onda vidimo da smo gotovo 70 milijardi kuna u plusu!

To je jako bitno znati. Isto tako, kad govorimo o iskorištavanju europskih sredstava koja su nam na raspolaganju, onda su iznimno važan, rekla bih i presudan faktor, specifična znanja i kompetencije ljudi na lokalnoj razini koji pišu projekte kako bi ti projekti bili dovoljno kvalitetni za odobravanje sredstava.

Zato smatram da nam je u Gorskom kotaru iznimno bitno kontinuirano ulagati u obrazovanje ljudi koji se bave EU projektima i u njihovo stručno osnaživanje i usavršavanje jer je to ključ uspjeha.

Ne bih isključila ni ideju osnivanja zajedničke goranske razvojne agencije i mislim da je to ideja vrijedna promišljanja. Općina Ravna Gora, u kojoj sam i sama bila oporbena vijećnica do 2017. godine, dotad nije iskoristila nijednog centa iz europskih fondova.

Tek 2017. godine, kada je odgovornost za vođenje općine preuzeo HDZ, situacija se potpuno promijenila i ponosna sam na angažman i energičnost sadašnje općinske vlasti koja ulaže velike napore u povlačenju europskih sredstava.

Tako je europskim novcem, između ostalog, sagrađen i novi dječji vrtić u Ravnoj Gori kojeg se ne bi posramila nijedna metropola, a kamoli mala općina u Gorskom kotaru. Bez imalo lažne skromnosti držim da se mnogi krajevi u Hrvatskoj mogu ugledati na našu malu općinu.

Iskoristiti sve do zadnjeg centa

Iako će biti zahvalni, mnogima već sada teško pada ona odredba o 20 postotnom udjelu sufinanciranja. Bi li to neke moglo i odbiti od kandidature?

– Udio Ministarstva u financiranju svakog od projekata je 80 posto, a ostalih 20 posto moraju osigurati jedinice lokalne samouprave kao što je to slučaj u gotovo svim ostalim javnim pozivima.

To nije nikakva novina, već općepoznato pravilo. Razumijem da bi to moglo biti izazovno s obzirom na to da su naše općine i gradovi ograničenog financijskog kapaciteta, ali vjerujem i rješivo na pozitivan način jer na raspolaganju nam je više od sedam milijuna eura.

To je velik novac za Gorski kotar i moja je želja da Gorani iskoriste sve, do zadnjeg centa, da pametno potrošimo sve što nam je na raspolaganju.

Vjerujem da će za ovih 20 posto također pronaći rješenje, pogotovo uz razumijevanje i pomoć Županije primorsko-goranske, Fonda za sufinanciranje EU projekata ili zaduživanjem kod banke.