DELNICE – Prvog svibnja davne 1949. godine u Lučicama, tada majušnom naselju nedaleko od Delnica, s radom je krenula nova velika pilana. Jučer, 75 godina kasnije, na Praznik rada i blagdan sv. Josipa radnika u tom je naselju otkriveno spomen-obilježje kojim se čuva sjećanje na pilanu Lučice i tisuće radnika koji su u njoj radili proteklih desetljeća.

Najzaslužniji za osmišljavanje i postavljanje ovog spomen-obilježja je bivši gradonačelnik Delnica i aktualni član Gradskog vijeća Delnica Ivica Knežević, sin jedne od obitelji koje su bile među onima koje su pedesetih godina prošlog stoljeća iz raznih dijelova tadašnje Hrvatske i Jugoslavije pristizale u Lučice radi posla u velikoj pilani.

Ivana Pečnik Kastner, Katarina Mihelčić, Marija Mauhar, Ivica Knežević i Dragan Radulović

Knežević je dio djetinjstva proveo u Lučicama, dio duga tom naselju i svojim roditeljima vratio je prošle godine objavljenom knjigom »Hvala vam za Lučice«, a spomen-obilježje i lijepo uređen prostor oko njega njegov su novi doprinos čuvanju sjećanja na privredno neke znatno bolje godine od današnjice. Bitno je pri tome reći kako su svi troškovi spomen-obilježja, njegove izrade i uređenja prostora plaćeni zaradom prodaje knjige i donacijama pojedinaca, istaknuo je tijekom pozdravnih riječi Knežević koji je u uvodnoj rečenici pozdravio, prije svih, sinove i kćeri obitelji koje su radile u Lučicama.

Pilani i radnicima

– Ovo spomen-obilježje priznanje je pilani u Lučicama i svim njenim radnicima. Te 1949. godine izgrađena pilana bila je najmodernija ne samo u tadašnjoj državi Jugoslaviji već i u cijeloj ovoj regiji. Samo od 1949. do 1955. godine u njoj je bilo 4.500 uposlenih, a pristigli su iz svih dijelova Hrvatske i tadašnje Jugoslavije u nadi da će ovdje pronaći bolji život i izgraditi si ljepšu budućnost. Dolazak tako velikog broja ljudi pratio je i rast mjesta pa su Lučice od naselja koje je 1949. godine brojilo samo 87 ljudi, 1955. godine naraslo do broja od 510 stanovnika. Pilana je godinama uspješno radila i dala je nemjerljivi doprinos gospodarskom razvoju cijelog Gorskog kotara.

Nažalost, 1997. godine dogodio se veliki požar koji je značio kraj razvoja, a po mom mišljenju do tog požara nije došlo slučajno jer, primjerice, najbitniji i najskuplji dio vezan uz proizvodnju nije bio osiguran, a nedugo po uništenju pilanske infrastrukture u Lučicama počele su oko Zagreba nicati brojne nove pilane, što je itekako znakovito. No, naša je obveza priču o veličini i značaju te pilane čuvati i prenositi novim generacijama i upravo zato postavljeno je i ovo spomen-obilježje, rekao je Knežević zahvalivši nizu ljudi koji su mu pomogli u aktivnostima oko postavljanja ovog spomen-obilježja, a to su Safet Arnautović (Miteh, d.o.o.), Saša Belobrajdić (Iskopi i transporti Belobrajdić), Mlađen Toprek (Toprek, d.o.o.), Marko Kovačević, Boris Lozer, Dragan Jotanović, Indira Ralčki Joskić (Gradska knjižnica »Janet Majnarich«, Delnice), Dražen Rački (JVP Delnice), Iva Žagar (KTD Risnjak-Delnice) te njegova supruga.

Zahvala Ivici Kneževiću

Prošlosti vezane uz veliku pilanu i život Lučica prisjetio se i Dragan Radulović, najstariji sin jednog od prvih radnika koji su dobili posao u Lučicama 1949. godine. Predsjednica Gradskog vijeća Delnica Ivana Pečnik Kastner zahvalila je Ivici Kneževiću što je slobodno vrijeme iskoristio tako da knjigom »Hvala vam za Lučice« i ovim spomen-obilježjem sačuva spomen na povijest Lučica, a gradonačelnica Delnica Katarina Mihelčić pohvalila je činjenicu da je ta knjiga posvećena ne rukovoditeljima, već radnicima i njihovim obiteljima.

– Svakako se treba istaći kako ovaj prekrasno uređen prostor ne čuva samo sjećanje na prošlost, već bitno i uljepšava izgled ove lokacije na kojoj bismo u budućnosti mogli tradicionalno održavati prvosvibanjska druženja, najavila je delnička gradonačelnica.

Čast da uz Ivicu Kneževića otkrije spomen-obilježje pilani Lučice pripala je Mariji Mauhar, ženi koja je bila među mladim djevojkama koje su u toj pilani tih davnih godina dobile svoj prvi posao. Nakon otkrivanja spomen-obilježje je blagoslovio velečasni Ivan Milardović.