LOKVE – Predstojećeg petka u Lokvama će – u Kući čuvara brane na jezeru – biti održana promocija romana »Ispod debelog leda« riječkog književnika Milana Zagorca. Lokve su odabrane kao mjesto predstavljanja koje organizira delnička Gradska knjižnica »Janet Majnarich« u sklopu svog projekta »Dodir riječi« stoga što se radnja ovog napetog trilera u svom najvećem dijelu odvija upravo u Lokvama.

No, na radost i ponos Lokvaraca, nije to jedini slučaj da su ugledni hrvatski književnici za »pozornicu« zbivanja svojih romana odabrali baš Lokve!

Štoviše, dok je u književnoj produkciji u posljednjih trideset godina na području Gorskog kotara najuvjerljiviji Čabar koji zahvaljući iznimno vrijednom ogranku Matice hrvatske ima više od sto objavljenih naslova, dotle su Lokve prve kad je riječ o odabiru mjesta radnje nekolicine suvremenih značajnih hrvatskih književnika. Konkretno, u posljednjih sedam godina tri su hrvatska književnika u četiri svoja romana radnju u cijelosti ili u velikoj mjeri smjestila baš u Lokve!

Ubojstvo uz jezero

Prvi od njih bio je Goran Tribuson, jedan od najboljih i najcjenjenijih hrvatskih književnika, koji je 2015. godine radnju svog romana »Sestrica s jezera« smjestio u Lokve i Delnice, pri čemu Lokve imaju prednost jer je uz obalu Lokvarskog jezera pronađeno ubijeno žensko tijelo, što će pokrenuti policijsku istragu. Samo godinu dana kasnije Bartol Fuchs, pravim imenom Tomislav Zagoda, također vrlo značajan hrvatski književnik, pokrenuo je krimi serijal »Lujzijana« čiji je prvi dio bio roman »Žabarska noć« čija se radnja u najvećoj mjeri odvijala u Lokvama. Serijal zamišljen kao niz krimića koji će se odvijati na goranskom području dvije godine kasnije doživio je i svoju drugu knjigu, roman »Zelena tinta«, koji je dijelom također bio vezan uz lokvarsko područje. Napokon, prošle godine Milan Zagorac je uz Lokve i Lokvarsko jezero smjestio radnju svog trilera »Ispod debelog leda«, jednog od ponajboljih krimića prošlogodišnje književne produkcije u Hrvatskoj.

I to nije sve! Spomenuti autori radnju svojih krimića smještali su u Lokve jer to područje, kao i Gorski kotar, nudi idealnu scenografiju za trilere i krimiće. No, Lokvama su se književnici okretali i iz drugih razloga. Tako je, primjerice, 2009. godine Davor Grgurić objavio pod nazivom »Do se, ne da se« zbirku poezije na lokvarskoj kajkavštini koje se dotakao i u svojoj prošle godine objavljenoj zbirci »Hiša za mrtve riči«. Svemu ovome treba svakako dodati i monografiju »Naše Lokve« koju je 1997. godine uredila i u velikoj mjeri napisala Nada Glad, a uz Lokve je itekako vezan i ratni roman Veljka Kovačevića »Kapelski kresovi« iz 1975. godine, po kojem je snimljena i nekad vrlo popularna TV serija.

Strohal prije svih

No, prije svih njih o Lokvama je, između ostalih brojnih drugih tema, pisao i Lokvarac Rudolf Strohal, ugledni hrvatski filolog i književnik (Lokve, 5. travnja 1856. – Zagreb, 21. ožujka 1936.) koji je istraživao riječke i gorskokotarske govore, skupljao i objavljivao narodne pjesme i pripovijetke, donosio opise i povijest mjesta i narodnih običaja, pisao novele…

Dakle, Lokve i književnost itekako su jako povezane pa i nije čudo da će u nekadašnjem »Picirku«, zgradi čije se uređenje privodi kraju i u kojoj će biti smješten znatan dio kulturnog, tradicijskog i etno nasljeđa Lokava i lokvarskog kraja, jedan prostor biti rezerviran za književnost, a u njemu će biti, između ostalog, izložene i sve spomenute knjige. Među njima će biti i »Ispod debelog leda« čijoj ćemo promociji uskoro svjedočiti te kroz nju saznati zašto je Zagorac odabrao baš Lokve za mjesto radnje svog novog romana, gdje su se ubojstva dogodila i tko ih je počinio, je li ga stigla ruka pravde ili je pobjegao…

Mjesto i za film

Uz književnost, u prostoru koji će biti uređen u »Picirku« bit će itekako mjesta i za film. Naime, Lokve su bile središnje mjesto snimanja TV serije »Kapelski kresovi«. Nedavno su tu snimljeni i dijelovi trilogije o indijanskom poglavici Winnetouu, sniman je tu i triler »Jezero«, TV serija »Plemena«, brojne TV reklame…