O poslovanju UŠP-a Delnice

Goranski šumari konačno ostavljaju “ratno stanje” iza sebe. Punih šest godina borili su se s ledolomom, potkornjakom i vjetroizvalama

Marinko Krmpotić

Tijekom posljednjih šest godina goranski šumari uglavnom su se bavili sanacijom šume stradale od raznih elementarnih nepogoda / Foto Š. KAUZLARIĆ

Tijekom posljednjih šest godina goranski šumari uglavnom su se bavili sanacijom šume stradale od raznih elementarnih nepogoda / Foto Š. KAUZLARIĆ

Punih šest godina uglavnom su sanirali posljedice čak triju prirodnih katastrofa koje su pogodile taj kraj – ledolom, smrekov potkornjak i vjetroizvale, na što se još nadovezala pandemija. Ipak su u 2020. plan čak i premašili, izvršili i sve obveze te sačuvali sva postojeća radna mjesta



DELNICE – Iza delničke podružnice Uprave šuma još je jedna u nizu od vrlo zahtjevnih i teških, ali i uspješnih godina, ističe voditeljica UŠP-a Delnice Ivana Pečnik Kastner, napominjući kako se i ona i svi uposleni nadaju da je napokon pri kraju zaista teško razdoblje koje goransko šumarstvo prati od 2014. godine i dramatičnog ledoloma. Nakon te elementarne katastrofe uslijedile su još dvije – širenje smrekovog potkornjaka, opasnog nametnika koji je uništio dio smreke, kao i ogromne štete nastale uslijed vjetroizvala. Sve to itekako je opterećivalo rad delničke podružnice tijekom proteklih šest godina, kao i prošle 2020. godine, govori Pečnik Kastner i dodaje:


– Planirali smo godišnji etat od 467.000 kubika, što je manje no ranijih godina, a povod tom smanjenju bila je činjenica da je u šumi ostala znatno manja količina sirovine uništene elementarnim nepogodama koje su nas pratile prethodnih godina. Na to zahtjevno stanje potom se na proljeće nadovezala korona zbog koje smo također morali smanjiti, negdje čak i zaustaviti proizvodnju. Naravno, to je bila dodatna poteškoća, ali bez obzira na sve, realizirali smo plan proizvodnje sa 103 posto, odnosno posjekli smo 482.000 kubika. Ujedno smo izvršili i sve obveze prema poduzetnicima te sačuvali sva postojeća radna mjesta pa zaista, posebno s obzirom na uvjete koji su nas pratili, možemo biti zadovoljni – govori voditeljica Pečnik Kastner, koja sliku teškog stanja dokumentira i brojčanim podacima.


Odgoda plaćanja zbog korone


– Čitavu ionako tešku situaciju u poslovanju dodatno je pogoršala činjenica da su vjetroizvale pogodile i naše susjedstvo. U Sloveniji i Austriji je istovremeno izvaljeno više od 6 milijuna kubika crnogorice, u Italiji sljedeće godine još 15 milijuna kubika, pa je došlo do globalnog zasićenja tržišta ove drvne sirovine što je zaustavilo izvoz, a time i ugrozilo poslovanje naših drvoprerađivača, pa je često dolazilo do zastoja u otpremi drvnih sortimenata našim kupcima i enormnog povećanja naših zaliha ovih vrlo osjetljivih drvnih sortimenata.
Epidemija COVID-19 dodatno je ugrozila poslovanje naših kupaca drvoprerađivača pa je Uprava Hrvatskih šuma donijela mjeru pomoći kojom je odgoda plaćanja isporučenih drvnih sortimenata povećana sa 60 na čak 100 dana. Naravno, to je istovremeno značilo da ćemo sebi otežati poslovanje, no cilj je bio spasiti drvnu industriju, u čemu smo i uspjeli – konstatira Žagar.



 


Dramatične brojke


– Početkom siječnja 2018. godine podaci vezani za vjetrolom s kraja 2017. godine upućivali su na oko 170.000 kubika vjetrom izvaljenih stabala. No pravo stanje počelo se nazirati tek kad smo ušli dublje u šumu pa je već krajem te godine bilo riječi o posječenih 505.000 kubika, a na kraju 2020. godine ukupne su nam brojke pokazale da se radi o čak 1,2 milijuna kubika! To je daleko više od ledoloma i smrekovog potkornjaka zajedno, kada je 2014. godine u ledolomu stradala uglavnom bukva od ukupno 406.000 kubika, dok je smrekov potkornjak uništio 332.000 kubika smreke. Ukupno smo, dakle, u te tri elementarne nepogode na državnim šumama zabilježili ogromnu štetu od 1,9 milijuna kubika! Koliko su te brojke dramatične jasno je ako znamo da bruto godišnji etat UŠP-a Delnice iznosi oko 500.000 kubika. Uz sve to, izvlačenje ove drvne mase bilo je iznimno otežano jer tu nije bila riječ o planiranoj ili redovnoj sječi, već se radilo o sanaciji sastojina pogođenih elementarnim nepogodama u kojima je potrebno puno više truda, sredstava i pažnje prilikom izvlačenja. Ako na to dodamo i činjenicu da smo u ovakvim uvjetima morali raditi što brže jer je opasnost od širenja smrekovog potkornjaka tim veća što srušena stabla duže ostaju u šumi, onda je jasno da smo zaista imali strahovito puno posla u nepovoljnim i nenormalnim uvjetima. Svemu tome dodatne poteškoće u poslovanju dodala je pojava širenja koronavirusa. Naime, mi smo početkom 2020. godine na zalihama imali 126.000 kubika drvne mase koje nismo mogli plasirati na tržište s obzirom na to da je i drvna industrija u Hrvatskoj također bila zahvaćena otežanim poslovanjem uslijed širenja korone. Ovako poremećeno stanje na tržištu primoralo nas je na smanjenje proizvodnje, osim sanitarnih sječa.


Veći šumski doprinos – manja dobit


– Do 2018. godine šumski doprinos iznosio je ukupno oko 50 milijuna kuna. Novim Zakonom o šumama povećala se stopa izdvajanja šumskog doprinosa i ona sada iznosi više od 120 milijuna kuna. Naravno, to je dodatno otežalo naše poslovanje jer je zbog smanjenih prihoda smanjena i mogućnost investiranja, a ukupno se ostvaruje i manja dobit i samim time i prihod državi. Država se tog dijela prihoda odrekla u ime razvoja prvenstveno ruralnih sredina i to je zaista hvale vrijedan potez, a nama je drago što na taj način pomažemo jedinicama lokalne samouprave na čijem se području proizvode drvni sortimenti – rekao je Žagar.


P

 


Paušalne ocjene


Od naših šumarija najteže stanje bilo je u Šumariji Vrbovsko gdje je u vjetroizvalama stradalo čak 290.000 kubika bruto drvne mase. Budući da im godišnji etat iznosi 55.000 kubika, vidljivo je da je u vjetroizvalama stradalo gotovo pet godišnjih etata šumarije Vrbovsko. Tijekom 2020. godine posjekli su čak 70.000 kubika vjetroizvala što, kao i kod niza drugih goranskih općina i gradova, nije dovelo do planiranih prihoda vezanih za šumski doprinos. Na temelju rezultata iz 2019. godine naše su lokalne samouprave očekivale šumski doprinos koji se obračunava prema prosječnoj cijeni drvnih sortimenata prodaje na panju, pri čemu viša kvaliteta znači i veću cijenu, a vrlo je bitno i koliko se na području pojedine lokalne samouprave siječe. Tu smo, zbog svega što se događalo, došli do takvog stanja da je kvaliteta sortimenata bila slabija no inače jer je riječ ne o planskoj sječi, već sječi koja je posljedica elementarnih nepogoda, kao i o velikim prelaznim zalihama. Sve to dovelo je, logično, i do manjih prihoda u gotovo svim goranskim lokalnim samoupravama. U ovakve podatke ljudi često nisu upućeni ili ih ne razumiju te daju paušalne ocjene i kritiziraju. No, izdržali smo sve nedaće i godinu priveli po planu i s dobiti, a u 2021. godini, duboko se nadamo, krećemo u normalno poslovanje jer smo u najvećoj mjeri sve te velike probleme riješili – rekla je voditeljica Ivana Pečnik Kastner dodavši kako je godišnji plan za ovu 2021. godinu na razini prošlogodišnjeg, točnije iznosit će 480.000 kubika.


Kapa dolje


O radu UŠP-a Delnice vrlo pohvalno izrazio se i Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo u direkciji Hrvatskih šuma, s kojim smo porazgovarali baš za njegova posjeta delničkoj podružnici. – 2020. je trebala biti, a na kraju se nadamo da je i bila, posljednja godina u kojoj smo na području Gorskog kotara sanirali sve posljedice vezane za elementarne katastrofe koje su ovaj kraj pogodile tijekom posljednjih šest godina. Plan je bio napokon uspostaviti normalno funkcioniranje proizvodnje i isporuke drvnih sortimenata. Pojava epidemije COVID-19 to je u znatnoj mjeri omela jer je uslijed naglog zatvaranja granica sa susjednim zemljama došlo do prekida isporuke drvnih sortimenata drvnoj industriji i naglog povećanja zaliha te smo u ožujku morali na razini čitavih Hrvatskih šuma zaustaviti proizvodnju, a što je bio presedan jer do takvog prekida proizvodnje nije došlo čak ni u vrijeme Domovinskog rata. Jedina proizvodnja koja se nastavila bila je na području UŠP-a Delnice, i to samo sanitarna sječa u svrhu suzbijanja razvoja smrekovog potkornjaka prema Naredbi Ministarstva poljoprivrede o suzbijanju štetnog organizma Ips typographus. U lipnju smo ipak uspjeli pokrenuti proizvodnju te smo na kraju godinu završili gotovo na razini rezultata kakav je bio 2018. godine, a s čime možemo biti i više nego zadovoljni s obzirom na to kako nam je izgledao početak godine, rekao je Žagar posebno apostrofiravši stanje na području Gorskog kotara:
– Zaista mislim da nije pretjerano reći da od 2014. pa do 2020. godine djelatnici UŠP-a Delnice žive i djeluju u »ratnom stanju« i svi u Hrvatskim šumama im odajemo priznanje jer to što se ovdje u spomenutom razdoblju događalo, zaista nije uobičajeno i iznimno je otežalo posao goranskim šumarima. Podsjećam – ledolom, smrekov potkornjak i vjetroizvale u čak dva navrata, pa na sve to još i epidemija korone. To su udarci koje je bilo iznimno teško izdržati, ali UŠP Delnice u tome je uspio pa stoga svi uposleni, a posebno rukovodstvo, zaslužuju sve pohvale. Naravno, i naši radnici iz mnogih drugih podružnica dolazili su u ispomoć, a na sanaciji su radili i poduzetnici s područja čitave Republike Hrvatske jer toliku količinu drveta srušenog elementarnim nepogodama u tih šest godina sami djelatnici UŠP-a Delnice nikako ne bi mogli sanirati vlastitim snagama – zaključio je Žagar.