povezane vijesti
S prvim kišama i pokojim sunčanim trenutkom, krenule su i gljive na području Gorskog kotara. To se može primijetiti i po, uz rub šume parkiranim, brojnim automobilima čije registarske oznake govore da dolaze izvan ovog dijela Hrvatske. Ljubitelji gljiva svaki slobodan trenutak koriste za odlazak u prirodu i šumu. No, tu je nažalost i ona negativnija strana odlaska u prirodu na koju su upozorili članovi Hrvatske gorske službe spašavanja – stanica Delnice. Oni su na svojim društvenim i službenim stranicama upozorili na pojačan broj intervencija, a mi smo iz prve ruke doznali o čemu se radi u razgovoru s Tomislavom Ružićem, dopročelnikom u HGSS Stanici Delnice.
Potražne akcije
– U posljednjih tjedan dana imali smo pet potražnih akcija, a ako se ne varam, samo jedna je bila vezana za osobu koja nije bila berač gljiva. Svake godine imamo povećan broj intervencija kad krene sezona gljiva te zimska turistička sezona zajedno sa skijalištima, ali ove godine je taj broj malo izraženiji. Baš zbog toga smo s Novom TV drugi put snimili reportažu s apelima, ali jednostavno je tako da je puno berača i statistički se ovakve stvari ne mogu izbjeći, no s odgovornim ponašanjem mogu se svesti na minimum. Uglavnom su to ljudi koji se nisu držali naših »zlatnih« pravila te ih ima iz svih dijelova Hrvatske, pojasnio nam je Tomislav Ružić, dopročelnik pri HGSS Stanici Delnice.
U daljnjem smo razgovoru doznali još mnoštvo zanimljivih stvari. Tomislav Ružić otkrio nam je i sljedeće:
– U ovim konkretnim slučajevima radilo se o ljudima koji nisu s ovog područja, no ne zavaravajmo se – izgube se i domaći ljudi, odnosno oni koji žive na ovim područjima. Baš sam neki dan u kafiću pričao s domaćim čovjekom koji se s prijateljem izgubio u Ravnoj Gori tako da se i doma može izgubiti orijentacija. Berači gljiva su malo specifična skupina jer za razliku od planinara i biciklista koji se kreću označenim putevima, oni idu posvuda te su stalno bazirani na tlo, a nedovoljno na orijentaciju te to u kombinaciji s nepoznavanjem terena, maglom i mrakom koji dolazi sve ranije lako dovede do gubitka orijentacije. Naše preporuke su uvijek više-manje iste, a u ovo doba je poseban naglasak na kvalitetnoj odjeći i obući, napunjenom mobitelu, dovoljno vode i hrane, upoznatosti s terenom te činjenici da treba obavijestiti bližnje o planiranom području gdje se namjeravate kretati, kao i vremenu koje tamo mislite provesti, a i prije polaska treba provjeriti vremensku prognozu. Za sada su sve potražne akcije završile sretno, ali stvarno treba pripaziti i pridržavati se naših pravila.
Osam »zlatnih pravila«
Onda smo i sami provjerili osam »zlatnih pravila« HGSS-ovaca. Prvo kaže »napunite mobitel – bez punog mobitela teže vam je pomoći«. Istina. Drugo kaže – »podijelite svoju lokaciju, odnosno naučite dijeliti lokaciju putem Google Maps, WhatsAppa ili Vibera«. Dakle, učite i podijelite. Treće se odnosi na odjeću i obuću i kaže »obucite se toplo – temperature su pale, pripremite se na hladnoću«. Dodajemo – kapa i čizma glavu čuvaju. Četvrto glasi »ponesite lampu – dani su sve kraći, a hodanje u mraku stvara dodatnu opasnost«. Da bi riječ rekli. Peto se veže uz planiranje i kaže »planirajte svoje aktivnosti, odnosno provjerite vremenske uvjete i teren prije polaska. Računajte i na maglu!« Dodajemo – i priprema život čuva. Šesto glasi »nosite odgovarajuću opremu – svijetla odjeća, adekvatna i vodootporna obuća, dovoljno vode i hrane obavezni su za siguran boravak u prirodi«. Apsolutno tako! Sedmo je »pratite označene staze – izbjegavajte nepoznate i neoznačene puteve«. Dodajemo – koji put podignite glavu s gljiva i pogled uperite u prostor kojim prolazite. I posljednje osmo kaže – »obavijestite nekoga o planu – neka vaši bližnji znaju gdje ste i kada se vraćate«. Ovo nije samo naputak, već i stvar pristojnosti.
Uz spomenute napitke slijedi i zaključak gdje HGSS-ovci »poentiraju«:
– Sigurnost je naša briga, ali vaša odgovornost je ključna. Ponašajmo se odgovorno kako bismo smanjili broj nesreća i osigurali siguran povratak kući. Hvala na suradnji i razumijevanju!
Ono što mi na sve ovo još možemo dodati je pri traženju gljiva bitno je ne izgubiti sebe – i to doslovno. Stoga, pamet u glavu, sve preporučeno na sebe i uz sebe, i – puna košarica gljiva, a HGSS bez potražnih akcija.
Osobna karta HGSS Stanice Delnice
HGSS Stanica Delnice osnovana je 1971. godine u Delnicama. Stanica djeluje na području Primorsko-goranske županije koju čini devet jedinica lokalne samouprave.
HGSS Stanica Delnice djeluje na području Primorsko-goranske županije, a svojim radom pokriva Gorski kotar, područja gradova Čabra, Delnica i Vrbovskog te općina Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad. Stanica djeluje na području Gorskog kotara koji broji oko 20.000 stanovnika. Područje Gorskog kotara izrazito je planinskog karaktera isprekidano s nekoliko krških obilježja poput rijeka i jezera.
Sela su većinom malena, s relativno malom naseljenošću, a stanovnici istih su uglavnom starije dobi. Određeni broj sela je izoliran od glavnih prometnica i dostupan je uskim putevima, čija je prohodnost upitna tijekom zimskog perioda.
Poznatija zaštićena područja i izletišta su Nacionalni park Risnjak, Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, Zeleni vir i Vražji prolaz, Japlenški vrh, Golubinjak, Kanjon Kamačnik, špilja Lokvarka, jezera Bajer, Lepenica, Lokvarsko i Čogrljevo jezero.
Svi aktivni članovi obučeni su za pružanje prve pomoći u neurbanim i na teško pristupačnim terenima, a njih šest ima važeću međunarodnu ITLS licencu.