DELNICE – Mnogo se posljednjih nekoliko mjeseci priča o velikim mogućnostima koje će neki ruralni i manje razvijeni dijelovi Hrvatske – Lika, Gorski kotar i Dalmatinska zagora – moći koristiti u okvirima programa Oporavak i otpornost koji donosi mogućnost novih donacija iz raznih EU fondova i sličnih okvira.

No, je li zaista tako, pitaju se goranski čelnici koji su, analizirajući dostupne materijale Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, uočili nekoliko neutemeljenosti i nelogičnosti, govori nam Josip Brozović, načelnik Općine Mrkopalj te aktualni predsjednik Koordinacije goranskih načelnika i gradonačelnika. Štoviše, svoje je stavove Brozović uobličio u pismo kojim se, u ime svih članova koordinacije, obraća aktualnoj vlasti te pritom kaže:

– Ljubazno vas molimo da konačno saslušate i pitate stanovnike Gorskog kotara, Like i Dalmatinske zagore za mišljenje o dijelovima Nacrta prijedloga Programa razvoja brdsko-planinskog područja! Netko je, naime, vrlo neoprezno i nepromišljeno predložio teritorijalnu raspodjelu na način da spomenute subregije eliminira iz brdsko-planinskih područja, iako one u ta područka nedvojbeno pripadaju. Naime, u dostavljenom dokumentu i novoj karti regionalnih potpora (2022.-2027.) nalazi se teritorijalno-gospodarska nelogičnost i gospodarska neopravdanost u okviru koje se kompletno jadransko zaleđe (Lika, Gorski kotar, Dalmatinska zagora) svrstavaju u regiju tzv. Jadranske Hrvatske.

Izjednačeni BDP

Takvom se teritorijalnom i geografski neopravdanom podjelom izjednačava doseg od 60,33 posto prosječnog BDP-a po stanovniku ostvaren u priobalnoj Hrvatskoj, s onim u zaleđu koji je realno značajno manji od obalnog prosječnog BDP-a. Razlog tome su veliki gradovi na obali te značajan utjecaj prihoda od turizma koji generiraju taj BDP. Dakle, navedeni BDP ne ostvaruje se u neposrednom zaleđu (Gorskom kotaru, Lici i Dalmatinskoj zagori), već prije svega na obali! Samim time nerealno se razvrstavaju poduzeća Like, Gorskog kotara i Dalmatinske zagore i unaprijed ih se stavlja u nepravedan položaj u odnosu na poduzeća koja se nalaze na Baniji, Slavoniji, Moslavini, sjevernoj Hrvatskoj, itd.

Dakle, subregije koje pripadaju brdsko-planinskoj Hrvatskoj (Gorski kotar, Lika, Dalmatinska zagora) tretiraju se kao Jadranska Hrvatska! To je apsurdno! I to za razdoblje od idućih pet godina! Nacrtom im se dodjeljuje intenzitet regionalnih potpora od 40 posto, a to znači isto kao Dubrovniku, Zadru, Splitu, Rijeci, Istri… Time nas se direktno diskriminira u odnosu na npr. karlovački kraj, Slavoniju, sjevernu Hrvatsku… kojima je dodijeljen intenzitet potpore od 60 posto i 50 posto. Štoviše, time nas se izjednačava s Gradom Zagrebom, odnosno intenzitetom od 35 posto!

Do ovako predložene, a potpuno nepravedne teritorijalne raspodjele i indeksacije, došlo je zbog pripadanja tih područja obalnim, dakle jadranskim županijama. Po našem mišljenju, nužno je u tom Nacrtu sve jedinice lokalne samouprave koje nemaju izlaz na more – tretirati kao kontinentalne jedinice lokalne samouprave, ili još bolje kao brdsko-planinske. One to u naravi i jesu, a tim bismo ih postupkom izjednačili s unutrašnjošću RH, što bi bilo potpuno realno jer Gorski kotar i Lika, kao subregije, ni po čemu ne pripadaju Jadranskoj Hrvatskoj!

Pravednija podjela

Spomenutim manevrom postiglo bi se pravednije i realnije razvrstavanje za gospodarski gotovo uništeno brdsko-planinsko područje, a to su svakako i prije svih Gorski kotar i Lika. Sigurno je da bi to nedvojbeno pridonijelo smislenosti i svrsishodnosti Nacrta prijedloga Programa razvoja brdsko-planinskih područja kojima navedene subregije pripadaju. Za nepoznavatelje geografije, radi se o prostorno velikom brdsko-planinskom dijelu Hrvatske koji se ni po kakvim gospodarskim pokazateljima, fizičko-geografskim, klimatskim, a ponajmanje po BDP-u, ne može usporediti s Dubrovnikom, Splitom, Zadrom, Šibenikom, Rijekom ili Istrom, dakle s pravom Jadranskom Hrvatskom.

Predloženom diskriminirajućom teritorijalnom raspodjelom spomenute subregije eliminira se iz brdsko-planinskog područja, što one uistinu jesu, a s druge strane dovodi u pitanje svrsishodnost i realnost Nacrta prijedloga kao takvog! To je, po našem mišljenju, sramotno, podcjenjivački, žalosno i nadasve nepravedno rangiranje intenziteta regionalnih potpora od 40 posto, za gospodarski najslabije razvijeno područje u RH! Zbog toga vas, u ime Koordinacije načelnika i gradonačelnika Gorskog kotara, ljubazno molim, da koristeći svoj utjecaj i znanje, a sve zbog međusobnog uvažavanja i razumijevanja života u najplaninskijim dijelovima RH, u Nacrt prijedloga uvrstite naše primjedbe – napisao je načelnik Mrkoplja Josip Brozović.