DELNICE – Primorsko-goranska županija ove će godine iz svog proračuna osigurati 1,2 milijuna kuna namijenjenih razvoju mreže sanjkališta u Gorskom kotaru, iduće bi godine ta svota mogla dodatno porasti, a do kraja četverogodišnjeg mandata u taj projekt Županija bi trebala uložiti oko 7 milijuna kuna, pri čemu je maksimum koji u te četiri godine može dobiti pojedina goranska lokalna samouprava 750.000 kuna, a ti će se novci moći koristiti za kupnju ratraka i baby-lifta, odnosno aktivnosti vezane uz zamišljeni projekt mreže sanjkališta.

Budući da je jasno kako s 1,2 milijuna kuna u ovoj godini ne mogu zadovoljiti svih devet goranskih općina i gradova, najavljeno je kako će prve novce dobiti oni koji budu najbrži pri prijavi na javni poziv, a mogućnost kandidiranja prestaje onog trenutka kada određena lokalna samouprava dosegne spomenutu svotu od 750.000 kuna. Uz to, iz PGŽ-a traže da same goranske općine i gradovi u ovom projektu sudjeluju s 20 posto svojeg novca.

Sve Platku

Prijedlog ovakve raspodjele sredstava za mrežu goranskih sanjkališta jučer je na Koordinaciji goranskih načelnika iznio Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ-a, a prihvaćen je nakon podosta žučnih komentara goranskih čelnika. Tako je načelnik Općine Fužine David Bregovac podsjetio kako pri predstavljanju tog projekta u travnju, neposredno uoči lokalnih izbora – nije bilo govora o bilo kakvom učešću lokalnih samouprava, niti o četverogodišnjoj realizaciji, već se podrazumijevalo da to bude realizirano u jednoj godini.

»Ne razumijem zašto PGŽ ne može u jednoj godini izdvojiti tih 7 milijuna kuna i posao privesti kraju. Tim više što se istodobno na Platku planira sve i svašta i ulažu daleko veća sredstva. Praktično je cijeli Master plan razvoja turizma Gorskog kotara prekopiran za potrebe Platka gdje se planira graditi i gradi ono što je bilo predviđeno za Gorski kotar. Dobar primjer za to je Alpine Coaster koji se planira graditi na Platku, a mi smo u Fužinama pred nekoliko godina riješili sve imovinskopravne odnose. No, sad u realizaciju ne možemo jer nemamo potrebnih 15 milijuna kuna, ali se ta svota bez puno problema nalazi za potrebe Platka. Nismo protiv Platka, ali ne želimo ni da se zanemaruje Gorski kotar, a baš to se čini ovakvim ponašanjem. Tih 1,2 milijuna kuna, pa i konačnih sedam, mali je novac kad ga usporedimo s Platkom. Županija bi morala puno više ulagati u Gorski kotar, a ovaj primjer, kao i iskustva iz prethodne četiri godine, dokaz su da PGŽ ne promišlja kvalitetno razvoj Gorskog kotara«, rekao je Bregovac, a s njim se složio i Mišel Šćuka, načelnik Ravne Gore: »Umjesto da se ulaže u Gorski kotar gdje još uvijek žive ljudi, ulaže se u lokaciju gdje ljudi nema, a uz to se često Platak kroz rad Goranskog sportskog centra predstavlja Gorskim kotarom. Platak nikad nije bio, nit će biti dio Gorskog kotara i ulagati u Platak ne znači razvijati Gorski kotar«, rekao je Šćuka.

»Loptica« državi

Katarina Mihelčić, gradonačelnica Delnica, napomenula je kako je, s obzirom na ideju o kandidaturi Gorskog kotara za Zimsku univerzijadu 2029. ili 2031. godine,teško očekivati da će Županija, nakon što podigne svu infrastrukturu na Platku, imati želje i volje isto to raditi i na području Gorskog kotara. Načelnik Lokava Toni Štimac ponovio je svoj raniji prijedlog po kojem bi za infrastrukturu goranskog zimskog sporta i turizma najbolje bilo da brigu o njemu preuzme GSC, a načelnik Mrkoplja Josip Brozović napomenuo je kako bi, uz Platak, trebalo ulagati i u Gorski kotar.

Na primjedbe Gorana nije odgovorio Krpan, već sastanku nazočan dožupan Petar Mamula koji je, očekivano, lopticu odgovornosti prebacio na državu: »Ako Gorani od PGŽ-a očekuju desetke milijuna kuna, onda je to kucanje na pogrešna vrata. Puno više morala bi ulagati država koja i dalje ništa ne čini da zaživi »brdski« zakon. Kroz taj bi se zakonski akt zasigurno moglo puno toga napraviti, ali je i dalje taj zakon samo slovo na papiru«, zaključio je Mamula.