Usprkos promjenama sustava i vlasti fužinska osnovna škola zadržala je ime partizanke Ivanke Trohar / Foto M. KRMPOTIĆ
Učenici i nastavnici detaljno su proučavali lik i djelo žene koja je živjela u potpuno drukčijem vremenu, ostavivši takav trag da se po njoj već šest desetljeća zove fužinska osnovna škola, čak i nakon osamostaljenja Hrvatske nakon kojeg je u brojnim hrvatskim školama došlo do promjene imena, ali ne i u Fužinama
povezane vijesti
FUŽINE – Na zanimljiv i nesvakidašnji način u fužinskoj su OŠ Ivanke Trohar obilježili stotinu godina od rođenja Ivanke Trohar, narodne heroine po kojoj ime nosi ova škola, i to od 1963. godine. Naime, fužinski osnovci i njihovi nastavnici krenuli su u detaljno proučavanje lika i djela žene koja je živjela u nekom potpuno drukčijem vremenu ostavivši takav trag da se po njoj već punih šest desetljeća zove fužinska osnovna škola. Pritom je bitno istaknuti da je to ime ostalo i nakon osamostaljenja Hrvatske koje je kod brojnih hrvatskih osnovnih škola dovelo do promjene imena. U Fužinama se to nije dogodilo, a zašto je tome tako, pokušali su otkriti učenici 7. i 8. razreda koji su pod mentorstvom profesorice povijesti Mihaele Majnarić Štimac krenuli u projekt nazvan »Nosi li osnovna škola u Fužinama s pravom ime Ivanke Trohar?«
Zamišljeni intervju
Naziv projekta nedvojbeno je intrigantan, a fužinarski su osnovci na različite načine istraživali lik i djelo ove iznimne djevojke, govori nam Davor Kauzlarić, knjižničar i profesor povijesti.
– Prvi korak bila je anketa provedena među žiteljima Općine Fužine koja je jasno pokazala da znaju tko je ona bila te smatraju da škola s pravom nosi njezino ime. Drugi korak bio je istraživački rad u školi. Podijeljeni u grupe, učenici su izrađivali plakate, osmišljavali pitanja za kviz i križaljku, obilazili Fužine sa zadatkom da fotografiraju spomenike koji nas još dan danas na nju podsjećaju te snimili zamišljeni intervju s Ivankom kojim su dočarali njezin lik i djelo. Upravo je taj kratki, petominutni intervju izazvao najdojmljivije reakcije među učenicima i djelatnicima škole prilikom predstavljanja rezultata provedenog projekta, govori Kauzlarić koji nam je ponudio i niz zanimljivosti vezanih uz Ivanku Trohar i Drugi svjetski rat, te posebno žene u tom ratu.
Bista Ivanki Trohar postoji i u delničkom parku kralja Tomislava
/ Foto OŠ »IVANKA TROHAR«
– Tijekom Drugog svjetskog rata na prostoru Hrvatske u partizanskom je pokretu, s puškom u ruci, sudjelovalo 43.660 žena. Živote je izgubilo njih 4.579. Od 282 proglašena narodna heroja s prostora Hrvatske, 18 su bile žene, a jedna od njih bila je Ivanka Trohar koja je rođena u Fužinama 17. siječnja 1923. godine, pa ove godine slavimo i stotu godišnjicu njena rođenja. Rođena je u skromnoj obitelji majstora Ivana i Mihovile, rođene Paškvan. Iako je u osnovnoj školi bila odličan đak, nije mogla nastaviti školovanje jer joj to njezina obitelj nije mogla priuštiti. Stoga je izučila krojački zanat i učila mimo toga kad god je to mogla. Tako se 1939. uključila u tečaj esperanta koji je, kako se kasnije pokazalo, za nju bio sudbonosan. Naime, na tečaju je upoznala članove SKOJ-a (Saveza komunističke omladine Jugoslavije) kojem se uskoro i sama priključila oduševljena komunističkim programom. Čak je i kuća Troharovih postala mjesto okupljanja skojevaca.
Stoga nije čudno da se Ivanka aktivno uključila u otpor okupatorima i ustaškoj vlasti odmah na početku rata. Njezin zadatak je bio sakupljati odjeću, hranu i drugu opremu za goranske partizane te pridobiti što više mladih da se uključe u omladinski savez. Pritom je trebala biti vrlo oprezna i snalažljiva s obzirom na to da je goranski kraj bio pod talijanskim nadzorom te da je talijanska vojska bila prisutna u gotovo svim goranskim naseljima. Te njene karakteristike, snalažljivost i hrabrost pokazale su se prilikom uhićenja jednog partijskog rukovodioca kojega je ona posjećivala u zatvoru glumeći njegovu zaručnicu. Na taj je način mogla održavati vezu između njega i ostatka organizacije, ali je na sebe privukla talijansku pozornost te su je uhitili u ožujku 1942. godine. Iako je puštena istog dana zbog pomanjkanja dokaza, ovo je uhićenje kod nje izazvalo veliki strah te se odlučila priključiti partizanskom pokretu i to goranskom bataljunu »Matija Gubec«. Istovremeno je primljena u članstvo KPJ-a i izabrana u Kotarski komitet SKOJ-a za Delnice.
Filmska večer u Domu kulture
U obilježavanje stote godišnjice rođenja Ivanke Trohar uključila se i Udruga »Dr. Franjo Rački« iz Fužina koja je u suradnji sa školom organizirala filmsku večer u fužinskom Domu kulture na kojoj je prikazan dokumentarno-igrani film Rasima Karalića »Matić poljana – život ili smrt«, a tom je prigodom kratko izlaganje o Ivanki Trohar održala profesorica Mihaele Majnarić Štimac. |
Smrt vješanjem
Krajem 1942. godine Ivanka je predstavljala omladinu Gorskog kotara na Prvom kongresu Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije u Bihaću te je ondje održala i govor. Tijekom 1943. godine nastavila je aktivno politički djelovati, a ti su joj napori narušili zdravlje te je 1944. godine upućena na liječenje i kratak odmor. U listopadu 1944. godine, tijekom njemačke ofenzive, Ivanku Trohar zarobile su ustaše nedaleko Broda na Kupi. Nakon dvadesetak dana mučenja i ispitivanja u zatvorima u Delnicama, Vrbovskom, Ogulinu te naposlijetku u Karlovcu, Nijemci su je osudili na smrt vješanjem. Izvori se ne slažu oko datuma i mjesta smaknuća – prema jednom izvoru to se dogodilo 31. listopada 1944. godine u Novcu kod Karlovca, a prema drugom izvoru početkom prosinca iste godine nedaleko Draganića kod Karlovca. Njezini posmrtni ostaci su premješteni i svečano sahranjeni na mjesnom groblju u Fužinama u rujnu 1945. godine. Ivanka Trohar narodnim je herojem proglašena 27. srpnja 1953. godine, a od 1963. godine Osnovna škola u Fužinama nosi njezino ime, rekao je prof. Kauzlarić.
