Mlinarstvo u dolini Kupe bilo je središnja tema ovogodišnje, već sedamnaeste po redu, etnološko- istraživačke radionice Palčava šiša, druženja kojim organizatori iz Etnološke zbirke Palčava šiša, pod vodstvom Marka Smolea, zaljubljenika u svoj zavičaj, nastoje svake godine obraditi dio povijesti hrvatskog i slovenskog naroda, koji stoljećima ovdje živi uz obje obale Kupe.

Od 2007. godine, kad je održana prva radionica ove vrste, svakog se ljeta osmišljava zanimjiv i raznovrstan program koji se realizira tijekom tjedan dana. Govoreći o ovogodišnjim zbivanjima Marko Smole nam je rekao:

»Ove smo se godine fokusirali na mlinarstvo koje je sve do Drugog svjetskog rata bio jedan od najstarijih obrta u dolini, tamo sve od Mirtoviča do Belice.

Najviše mlinova bilo je na pritocima uz Kupu i Čabranku, dakle na manjim vodotocima kojima se moglo lakše upravljati. Same rijeke bile su previše bujične za rad mlinova.

U tjedan dana obišli smo lokacije svih mlinova, za neke od njih napravili arhitekturnu snimku te razgovarali s najstarijim ljudima, koji još pamte njihov rad. Razgovore smo snimili i služit će za jezikoslovne istrage te za pripremu ovogodišnje publikacije.

Brojne priredbe

Pored terenskog rada, na obje strane granice svaku večer tijekom trajanja radionica održavane su razne priredbe za javnost. Uvodno druženje bilo je vezano uz predavanje posvećeno Petru Rutaru – slikaru i rezbaru koji je svoj bogati rad započeo u Plešcima te nastavio u radionici u Osilnici.

Narednih dana održane su pekarske i radionice destilacije jele, predavanja o mlinarima, predstavljene su knjige Emila Crnkovića i Slavka Malnara, održana večer dokumentarnog filma »Sjećanja« autora Rasima Karalića te večer pripovijedanja na temu priča o Svetoj Gori i hodočašćenja naših ljudi.

Na sjeniku u Palčavoj šiši otvorili smo i privremenu izložbu slika velikog formata Damjana Kovača iz Prezida, nadarenog slikara i kipara, koje svojim promišljenim likovnim izražajem, figuralikom i izvedbom u akrilu s pigementima prezidanske zemlje i uglja zaslužuju izlaganje i u većim te važnijim galerijama.

Etnološka radionica

Ove je godine jedan dan bio rezerviran za ekskurziju u Ivanić Grad, u kojem je svoje najveće i najznačajnije djelo ostvario Petar Rutar koji je uz pomoć suradnika tamnošnju crkvu bogato oslikao po zidovima, napravio sve oltare, propovjednicu, rezbareni križni put…

Imali smo odlično vodstvo po gradu, a u crkvi je tamnošnji župnik izuzetno dobro protumačio program oslikavanja crkve te prilike koje su dovele do tog velikog projekta 1909. godine. Na povratku smo se zaustavili još u Jastrebarskom, koje je u 19. stoljeću bilo važno mjesto za trgovce iz Kupske doline koji su u tom mjestu nabavljali žito, kukuruz, vino…

I ove godine Etnološka istraživačka radionica završena je Danom otvorenih vrata kulturne baštine doline. Uz našu zbirku sudjelovale su Selankin mlin i Malinarićev žaga iz Zamosta.

Dio tog završnog dana bio je i pohod na Svetu Goru, pri čemu nam se ove godine pridružila ekipa svećenika i studenata teologije na čelu s biskupom, koji je vodio misu. I tom smo prigodom, kao i ranije, otplesali nekoliko plesova u čast Majke Božje, baš onako kako su to radili naši preci.

Po povratku na trgu u Plešcima bilo je organizirano gurmansko druženje s krumpirom i zabjelom, ali i sa izrađivačicama cvijeća od papira iz slovenske Bosljive Loke.

Ta vještina iz naše doline upisana je u registar nematerijalne baštine Slovenije. Dan je zaključen odličnim koncertom puhačkog orkestra iz Čabra te nastupom opernog pjevača Zlatka Pergerja iz Ljubljane sa sakralnim pjesmama, a u župnoj crkvi postavljen je i pano o radu i životu Petra Rutara.«, rekao je Smole zahvalivši svima koji su i ove godine pomogli pri organizaciji Etnološke istraživačke radionice Palčava šiša.

Zahvala za pomoć u organizaciji

Veliku pomoć u organizaciji ove su godine pružili Urad Vlade RS za Slovence v zamejstvu in po svetu, Kulturna mreža PGŽ-a i Slovensko kulturno društvo Gorski kotar.

Oni su pomagali financijskim sredstvima, a stručnu su pomoć pružili Povijesni muzej hrvatskog primorja iz Rijeke, Muzej Kočevje i Slovensko etnološko društvo. Uz sve njih, iz Palčave šiše zahvaljuju i svima koji su sudjelovali u brojnim programima ovogodišnjeg druženja.