Na goranskom se području puno više od obilježavanja blagdana rada proteklih dana slavilo i prisjećalo na daleku povijest, točnije na godišnjicu smaknuća Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Posebno je taj Spomen dan vezan uz smaknuće hrvatskih velikana obilježen u Čabru koji je, rekao nam je Ivan Janeš, predsjednik čabarskog Ogranka Matice Hrvatske, poviješću iznimno vezan uz velikaške obitelji Zrinskih i Frankopana, posebno uz Petra Zrinskog osnivača i graditelja Čabra.

Izgradio dvorac, naselio kraj…

– On je izgradio dvorac, prvu talionicu željeza (visoku peć 1651.), drugu pilana potočara u Hrvatskoj (1651.), nastambe za majstore, kovačnicu s velikim čekićem kojeg pokreće voda, mlinove i vodenice.

Naselio je ovaj kraj sa stručnim majstorima i rudarima. Petar Zrinski je tako uveo industrijski i gospodarski duh u Čabru. Bilo je to jedno nevjerojatno razvojno razdoblje Čabra – orijentirano na željezarstvo i proizvodnju proizvoda od željeza (sjekira, raznih alata, čavala i dr.).

To je kovano gospodarsko oruđe, koje se tada proizvodilo samo u Čabru, izvozio po svijetu preko svoje luke u Bakru. Godine 1663. grof Petar Zrinski osniva u Čabru župu Sv. Antuna Padovanskog.

Baš stoga mi smo proteklog vikenda oživljeli sjećanja na velikane hrvatske povijesti, ali i sve onih koji su pali za hrvatsku domovinu.

Učinili smo to uz veliki križ na Tropetarskoj stijeni iznad Čabra, i uz geslo Navik on živi ki zgine pošteno. Podizanjem hrvatskog stijega na jarbol kod križa prisjetili smo se svih koji su svoj život dali za slobodu Hrvatske.

Time smo obilježili i obljetnicu Operacije Bljesak – vojno-redarstvene akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH, a budući da je 30. travnja je i Dan Ogranka Matice hrvatske u Čabru, obilježili smo i tu godišnjicu – rekao je Janeš dodavši kako su nositelji ovih aktivnosti bili Podružnica kluba 138. brigade HV “Goranski risovi” i Policije grada Čabra te Ogranak Matice hrvatske u Čabru.

Priča o putu oltarne slike

U istraživanje i prisjećanje povijesti tijekom ovih se blagdana uključila i udruga Palčava šiša kroz druženje nazvano “Putem oltarne slike od Čabra do Čačiča” (Po poti oltarne slike od Čabra do Čačiča) kojim su oživljena sjećanja na put čabarske oltarne slike koju su Čabrani darovali crkvi sv. Miklavža na Čačiču 1758. godine.

Kroz priču o putu oltarne slike iz sredine 18. stoljeća moglo se upoznati sa zanimljivim dijelom čabarske povijesti tog doba, o čemu nam je više rekao Marko Smole, autor ovog zanimljivog druženja.

– Davne 1708. godine čabarsko je poručje doživjelo iznimno jak prolom oblaka, odnosno ono što danas zovemo elementarnom nepogodom.

Višednevne snažne kiše izavale su erozije zemljišta i odrone koji su bili tako snažni da je uništen znatan dio tadašnje rudarske infrastrukture.

To je dovelo do zastoja proizvodnje i znatno težeg života no ranije pa su tadašnji stanovnici ovog kraja – koji su bili vrlo religiozni – odlučili na dan tih velikih kiša, a to je bio 28. kolovoza, organizirati procesiju koja je iz Čabra išla prema desetak kilometara udaljenom mjestašcu Čačiči koje se nalazi nedaleko od Osilnice.

Za to naselje se zna da je jedna od najstarijih naseobina cijelog ovog područja s korijenima iz doba starih Slavena te, prema pučkoj predaji, najstarijim kršćanskim svetištem u dolini.

Budući da je dio tadašnjih procesija bila i sveta oltarna slika, Čabrani su 1758. godine veliku oltarnu sliku iz svoje crkve odlučili darivati crkvici u Čačičima.

Danas mi idemo baš putem kojim su hodočasnici nosili tu oltarne slike davne 1758. godine. Krećemo iz Čabra, potom nastavljamo dolinom preko Črnege Potoka do Žurga i crkve sv. Duha, preko Belice, Bezgarjev, Bezgovice do, prema pričanju ljudi, najstarije crkve u dolini na Čačiču.

Završni dio druženja bit će u Plešcima u našoj Palčavoj šiši gdje ćemo podgledati dokumentarni film Rasima Karalića “Varuhi dediščine” (Čuvari baštine) – rekao je Smole najavivši kako bi bilo lijepo da se ovaj način prisjećanja prošlosti pretvori u tradiciju, tim više što je schengenska granica premještena na jug pa sada više nema zapreka pri prelaženju slovensko-hrvatske granice.

Blagoslov motora

Zrinskih i Frankopana prigodnom su se misom prisjetili u Župi Brod na Kupi, u crkvi Svete Magdalene gdje je održan i blagoslov motora Moto kluba “Mountain Riders” Delnice.

Velečasni Josip Tomić, upravitelj župa Brod, Kuželj, Turke i Plešce podsjetio je kako je Crkvu sv. Marije Magdalene u Brodu na Kupi izgradio knez Petar Zrinski 1670. godine, a ti su velikaši, rekao je, vjeru svjedočili cijelog života, gradeći brojne crkve i kapele, podižući narodni i gospodarski život od Krka do Međimurja.

U obližnjem Kaštelu Zrinskih moglo se besplatno pogledati postav i interpretacijski centar Putovima Frankopana te sudjelovati u zanimljivim frankopanskim društvenim igrama – zgankama za čas skratiti, frankopanskom dominu, pamtilici Frankopana…