RAVNA GORA – Poigramo li se malo riječima, mogli bismo ono što se u posljednje vrijeme zbiva na području općine Ravna Gora nazvati pojmom divljogradnja. Nažalost, nije riječ o nečem nepoznatom, posebno ne na turistički privlačnim područjima, a takvo očigledno postaje i Gorski kotar. O ravnogorskim iskustvima s pojavom nelegalnih pokušaja gradnje objekata različite vrste upoznao nas je Mišel Šćuka, načelnik te goranske lokalne samouprave, koji napominje da ono što je obično bilo vezano uz Istru, Kvarner i Primorje, sad postaje uočljivo i u Gorskom kotaru.

Izlike i pokušaji

– Sve su češći slučajevi da se izvan građevinskog zemljišta, u šumi, čak i na poljoprivrednim područjima i livadama, i to gotovo redovno bez dozvole i ostale potrebne dokumentacije, počinju graditi kućice i slični objekti čiji vlasnici tvrde kako im je to samo za prespavati ili kako im je to samo pomoćni objekt, skladište za njihov OPG koji su registrirali i slično. Naravno, sve su to izlike i pokušaji da na taj način izgrade nešto što je u osnovi vezano uz turizam. Jer, ako netko registrira OPG za uzgoj ljesaka, a od »aktivnosti« tog OPG-a mi vidimo da su posađena samo tri stabla, ali je do njih izgrađen manji stambeni objekt, onda je jasno o čemu je tu riječ. Kontaktirali smo neke lokalne samouprave na Krku i u Primorju te na temelju njihovih iskustava odlučili to u što većoj mjeri zaustaviti, a to znači evidentirati i sankcionirati sve koji na taj način rade, odnosno srušiti to što je napravljeno i novčano kazniti one koji rade bez ikakvih dozvola. Jer, ne postupimo li tako, takvo ponašanje uzet će maha i naštetit će našem zavičaju. Primjerice, imamo slučaj da se u šumi, čak petstotinjak metara od prometnice i bez kvalitetnog pristupa, bez ikakve dozvole gradi omanji stambeni objekt. Mislim da nikome ne treba dokazivati kako je to ugrožavanje i nagrđivanje okoliša. Zanimljivo je da vlasnici tih, na divlje izgrađenih objekata, redom tvrde kako su oni to napravili jer vole prirodu i uživaju u Gorskom kotaru. Pa da vole prirodu i Gorski kotar, onda valjda ne bi tu gradili na divlje i ne bi oko tih svojih nastambi podizali ograde koje itekako mogu naštetiti životinjama koje tu žive, rekao je načelnik Šćuka.

Kaznene odredbe

Franjo Mance, komunalni redar u Općini Ravna Gora, govori kako u ovoj goranskoj općini ne žele doživjeti ono što se događalo na Krku i u Istri.

– Kod nas stanje još nije tako dramatično, ali činjenica je da primjera nelegalne gradnje ima sve više. Po našim saznanjima na našem području je desetak takvih objekata od kojih su neki već izgrađeni, a dio njih je u procesu gradnje. Na svu sreću mi u zakonskim odredbama naše lokalne samouprave imamo mogućnost reagiranja pa to i činimo, a te odredbe planiramo unaprijediti, odnosno uvesti kaznene odredbe koje će omogućiti i financijsko kažnjavanje, rekao je Mance dodavši kako su za dosadašnje slučajeve nelegalne gradnje podnijete tužbe državnom ispektoratu.

Margareta Jurković, voditeljica Odsjeka za komunalni sustav, napominje kako su kroz šeste izmjene prostornog plana dodatno postrožene odredbe o izgradnji objekata izvan građevinskih područja.

– Do sada se na poljoprivrednom zemljištu moglo graditi alatnice od lijepog broja kvadrata, a sad smo to potpuno izbacili jer se, primjerice, događalo da se svašta izgradi pod nazivom sušionica gljiva ili pomoćni prostor za šumarsku djelatnost. Također ćemo ići u doradu postojeće odluke o zabrani gradnje i u nju uključiti i kaznene odredbe te postupati po tome, rekla je Margareta Jurković.

Siva zona

Načelnik Mišel Šćuka ističe kako nisu samo općinska tijela dužna ispravno reagirati i štititi zakon.

– Posebno bih pažnju skrenuo domaćim poduzetnicima, ponajprije građevinarima, koji pristaju raditi poslove ove nelegalne gradnje. Molim ih da se ne odazivaju na pozive za rad na takvim lokacijama jer je to tzv. siva zona i ukoliko naiđemo na slučajeve da naši građevinari rade na područjima na kojima gradnja nije dozvoljena, reagirat ćemo i angažirati državni inspektorat, kaže Šćuka.

Više suradnje

Franjo Mance posebno napominje da bi u ovoj priči o divljogradnji puno pomoći mogla država.

– Naime, porezna uprava ima evidentiran sav porez na nekretnine i kad bi nam te podatke dostavljali, mi bismo mogli reagirati puno ranije jer bismo po njihovoj dojavi odmah znali gdje se nešto novo gradi. Nažalost, trenutačno nam država to ne daje pa se moramo snalaziti sami, odnosno tražiti gradi li netko negdje nešto ili se oslanjati na neke eventualne dojave. Kad bi nam država javljala tko je i na kojoj čestici nešto kupio, bilo bi nam lakše kontrolirati stanje na terenu, rekao je Mance.