Željka Modrić Surina i Klara Bukovac / Snimio M. KRMPOTIĆ
Uz stalni postav Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi nudi niz drugih programa kao što su izložbe, edukativne radionice te proslave dječjih rođendana, a novi programi će se dodatno nadograđivati i razvijati
povezane vijesti
BROD NA KUPI – Ovog je ljeta brodokupski Kaštel Zrinski obilježio godinu dana od otvorenja i rada dva atraktivna sadržaja – stalnog postava Divljina s pogledom na more i Interpretacijskog centra Putovima Frankopana. Otvoren nakon brojnih mučnih dana vezanih uz pandemiju koronavirusa, ovaj je Kaštel u svojoj prvoj godini rada, govori dr. sc. Željka Modrić Surina, muzejska savjetnica i ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka u okviru kojeg Kaštel djeluje, donio zaposlenima puno zadovoljstva, kako zbog dobre reakcije posjetitelja, tako i zbog kvalitetnog postava kojim je obuhvaćeno sve ono što predstavlja prirodnu baštinu Gorskog kotara.
– Treba reći da smo od ideje do realizacije ovog postava sve napravili vlastitim snagama. Točnije, postav je rezultat rada i ideja dr. sc. Boštjana Surine, Nadie Dunato Pejnović i mene. Sa znanjem koje imamo pokušali smo obuhvatiti ono što smatramo najvažnijim i specifičnim za područje Gorskog kotara, posebno za Kupsku dolinu. Zadovoljni smo reakcijama posjetitelja koji ne samo da se zadrže u ovom prostoru, već se i vraćaju, a posebno nas raduje što je prva godina dovela do lijepog broja od oko 10.000 posjetitelja. Uz stalni postav ponudili smo i niz drugih programa kao što su izložbe, edukativne radionice te proslave dječjih rođendana, a sve ćemo to dodatno nadograđivati i razvijati, govori ravnateljica Modrić Surina koja se osvrnula i na planove daljnjeg razvoja.
Predstavljanje slikovnice »Leptirov let« Slavice Grgurić Pajnić / Foto K. ZRINSKI
Dovršiti sve zamišljeno
– Najvažnije nam je infrastrukturno dovršiti sve zamišljeno, a to znači, primjerice, u prizemlju osmisliti i urediti prostor tipične krške špilje kako bi se posjetitelje upoznalo i s tim, za Gorski kotar tipičnim dijelom prirode. Osmislit ćemo i interaktivnu igru u zamišljenom rudniku kako bi posjetitelji mogli istražiti koje se rude može pronaći na području Gorskog kotara, što se u prošlosti ovdje rudarilo i kako su se rude koristile. Kroz poseban slatkovodni akvarij predstavit ćemo gornji i srednji tok rijeke Kupe, a specijalnim efektima vezanim uz zvuk, osvjetljenje i sliku nadograđivat ćemo cjelokupni sustav scenskih efekata cijelog postava, pri čemu ćemo pri toj dodatnoj multimedijalnoj dogradnji paziti jer smo ipak u srcu prirode i baš na tome, autentičnoj prirodi, je najvažnije inzistirati pri prezentaciji prirode ovog područja. Također, još više ćemo nastojati otvoriti Kaštel Zrinski svim ljudima ovoga kraja, osvijestiti im spoznaju da je Kaštel Zrinskih njihov kaštel, da ga mogu koristiti, da se ovdje mogu družiti i da su uvijek dobrodošli, rekla je ravnateljica Modrić Surina najavivši i redovna mjesečna druženja uz predavanja, pričaonice, likovne izložbe, književne susrete i slično.
Posjetitelja kao i u Prirodoslovnom muzeju u Rijeci
Osnivač Prirodoslovnog muzeja koji do 2014. godine svoju djelatnost provodi i u Kaštelu Zrinskih je Primorsko-goranska županija. Sam Kaštel uređen je sredstvima iz županijskog proračuna, dijelom iz proračuna Grada Delnica te značajnim doprinosom iz EU fondova. Koliko je uređenje ovog objekta bilo dobar potez svjedoče podaci da prostori ovog muzeja u Rijeci i Brodu na Kupi bilježe – podjednak broj posjetitelja! Iako Rijeka ima 150.000 ljudi, a Brod na Kupi oko dvije stotine. No, može to još i bolje, smatra ravnateljica Modrić Surina. – Ovih gotovo 10.000 posjetitelja ostvareno je bez uobičajeno velikog, a zbog korone malo zaustavljenog doprinosa učenika osnovnih i srednjih škola. Budući da sa svim školskim ustanovama, kao i turističkim djelatnicima ovog područja, jako dobro surađujemo, vjerujem da će općenito broj posjetitelja, posebno školske djece, u ovoj drugoj godini rada Kaštela Zrinski dodatno rasti, najavljuje ravnateljica Željka Modrić Surina. |
Sve sami osmišljavamo
– Kaštel Zrinski osjećamo svojim jer zaista sve sami osmišljavamo. Malo nas je, ali smo izuzetno posvećeni ovom poslu i baš ta naša strast, odnosno ljudi koji vole svoj posao, najveća je snaga našeg muzeja. Svakako bi bilo lijepo da imamo još dva-tri zaposlena jer bismo onda radili još kvalitetnije i bili još uočljiviji i prisutniji, zaključila je Modrić Surina, a jedna od zaposlenica koje brinu o Kaštelu je i Klara Bukovac, voditeljica marketinga.
Ona je odrasla u kući do Kaštela i uvijek joj je ta zgrada bila nešto posebno, od tadašnjih stanara dvorca pa do ulaska kroz velika vrata i obilaska i tada, posebno djeci, zanimljivog i bajkovitog prostora. Danas kroz te iste prostore, odlično uređene i svakom posjetitelju zanimljive, vodi brojne posjetitelje.
– Uživam u poslu, pri čemu je jako bitno i to da su me svi zaposleni od prvog trenutka mog dolaska sjajno primili i zaista smo dobra ekipa koja radi kvalitetno i nastoji na što dojmljiviji način predstaviti postav ovog muzeja. Uživam u predstavljanju svega što nudimo i presretna sam kad vidim da posjetitelji uživaju, zadržavaju se i iznova dolaze posjetiti nas, zaključuje Klara Bukovac.
Detalj iz muzejskog postava Divljina s pogledom na more / Foto K. BUKOVAC
