DELNICE – Krajem siječnja i početkom veljače navršit će se punih deset godina od ledoloma, elementarne katastrofe koja je u zimu 2014. godine žestoko pogodila Gorski kotar. Nažalost, taj je stravični udar leda samo otvorio put novim udarima vremenskih nepogoda na Gorski kotar pa su uslijedile muke sa širenjem opasnog nametnika smrekovog potkornjaka, orkansko jugo s brojnim vjetroizvalama, visoki snjegovi… Ukupno su, u razdoblju od 2014. do 2017. godine, na goranskom području vremenske nepogode – od kojih su tri okarakterizirane elementarnim nepogodama – uzrokovale štetu od 2 milijuna »kubika« drvne mase! To su praktično čak četiri godišnja etata delničke Uprave šuma! Kakvo je stanje nakon tih stravičnih udara danas, deset godina kasnije, ali i kako su sve te nevolje izgledale tada, saznajemo kroz razgovor s Ivanom Pečnik Kastner, voditeljicom UŠP-a Delnice.

Prvi dojam strašan

– Udar ledoloma dogodio se početkom veljače 2014. godine. Prvi dojam bio je strašan, a neke početne procjene pretpostavljale su ogromnu štetu. Na svu sreću, nakon što smo uspjeli obići teren, a to nije bilo lako jer su brojne šumske ceste bile neprohodne zbog srušenih stabala, ustanovljena je šteta na oko 400.000 »kubika« drvne mase, od toga pola bjelogorice, ponajprije bukve, pri čemu je šteta bila to veća jer su stradala mlada bukova stabla, nosioci budućnosti. Naravno, odmah smo krenuli sa sanacijom, pri čemu smo dio površina ostavili prirodi da se sama oporavi, a tamo gdje je bilo jasno da samoobnove neće biti, krenuli smo u pošumljavanje sadnicama četinjača i listača. Danas, deset godina kasnije, na pojedinim dijelovima šume našeg zavičaja još se vide posljedice, međutim obnova se odvija svojim tempom koji se mnogima čini spor, ali na takvim pošumljenim područjima tek će buduće generacije, kad šuma naraste, vidjeti prave efekte.

Nažalost, ledolom je bio »okidač« za kasnije elementarne nepogode. Naime, s obzirom na veliku količinu izvaljene i uništene drvne mase došlo je, što smo i pretpostavljali, do ekspanzije potkornjaka, nametnika i štetnika koji se širi s lokacija na kojima ima uništenog drveća te zahvaća i zdrava drveća. Taj nam je nametnik nanio veliku štetu uništivši 387.000 »kubika« crnogorice, dakle gotovo isto kao sav ledolom. Naravno, nakon tako ozbiljnog oštećenja šume, odnosno oštećenja oko 800.000 »kubika« u kratkom vremenskom periodu, šuma je bila puno prorjeđenija nego ranije pa su i udari vjetra bili opasniji. To smo itekako osjetili u prosincu 2017. godine kad su orkanski udari juga napravili daleko najveću štetu. Uništeno je 1.275.000 »kubika«, gotovo sve crnogorica. Kad se sve to zbroji, mi smo u razdoblju od siječnja 2014. godine pa do prosinca 2017. godine doživjeli tri elementarne nepogode – ledolom, napad smrekovog potkornjaka i olujno jugo – koje su uništile nešto više od 2 milijuna »kubika« drvne mase.

Jedinstven slučaj

O kolikoj je količini štete riječ, dovoljno govori podatak da je godišnji etat UŠP-a Delnice između 400 i 500 tisuća »kubika«! Dakle, u četiri godine uništena su nam četiri etata! To je jedinstven slučaj u povijesti Gorskog kotara jer nikada tolika količina štete nije zabilježena na našem području. Naravno, zbog svega toga naš je rad u tim godinama pa i nekoliko narednih godina bio vezan ponajprije uz saniranje šteta i brigu o pomlađivanju uništenih područja. Od 2014. do 2023. godine zasadili smo oko 800.000 komada šumskih sadnica na oko 300 hektara. Na brojnim je lokacijama i priroda učinila svoje pa smatram da smo u suradnji s prirodom uspjeli oporaviti ekosustav ovog područja koji je tih godina zbog spomenutih elementarnih nepogoda bio ugrožen – rekla je Ivana Pečnik Kastner.

Priroda se pripremila

– Priroda kao da sama zna da će se nešto dogoditi. Tako je primjerice godinu dana prije ledoloma na cijelom goranskom području bukvica rodila iznimno jako. Kad se to dogodi onda stari ljudi kažu da će biti puno snijega. Umjesto snijega dogodio se taj strašan ledolom. No, u proljeće 2014. godine, nakon uništavajućih slika ledoloma, lijepo je i utješno bilo vidjeti kako je šuma na brojnim mjestima bila prekrivena mladom bukvicom. Priroda se, očigledno, bila pripremila za taj udar ledoloma! – smatra Ivana Pečnik Kastner.

Pošumljavanje u ranu jesen

Na sve spomenute nepogode dogodio se u zimu 2018. godine iznimno visok snijeg koji je blokirao rad do travanjskih dana. Posljednje pak dvije godine velik su problem jesenje kiše koje uništavaju šumsku prometnu infrastrukturu i stvaraju opasna klizišta. Sve to, ističe Ivana Pečnik Kastner, posljedica je očitih klimatskih promjena na koje i šumari moraju reagirati.

– Primjerice, pošumljavanja smo prethodnih godina gotovo uvijek planirali u proljeće. No, više ih uglavnom ne planiramo u proljeće budući da su ljeta toliko suha te postoji velika opasnost da se mlade sadnice osuše zbog nedostatka oborina pa to radimo u ranu jesen nadajući se da nam sadnice neće prebrzo biti zahvaćene niskim temperaturama. Dakle, prilagođavamo se, ali treba reći da je puno poslova teže i kompliciranije raditi no ranije – rekla je Ivana Pečnik Kastner.