Tridesetak učenika Srednje škole Delnice danas je u Gradskoj knjižnici »Janet Majnarich« u Delnicama sudjelovalo na tribini »Dan medijske pismenosti« koju su zajedno organizirale SŠ Delnice i knjižnica.

Cilj je bio, kako je istaknula u uvodu organizatorica i moderatorica prof. Jaminka Lisac, kroz primjere iz prakse i razgovore s novinarima otkriti na koji se način stvaraju vijesti, kakav je sustav informiranja javnosti i medijske industrije općenito, što su to lažne vijesti (fake news), kako se braniti od upliva lažnih vijesti… Sve to vrlo je bitno upravo mladima koji su više no ikada ranije vezani uz društvene mreže i digitalnu tehnologiju pa su i idealni za iskorištavanje i nametanje najrazličitijih ideja i stavova.

Prenesena iskustva

Na ta, ali i brojna druga pitanja, kroz osamdesetak minuta razgovora govorili su uz Jasminku Lisac još i Davor Pleše koji je svojedobno vodio niz radijskih emisija, Barbara Renka, ravnateljica Radija Gorski kotar, Danijela Mihelić, novinarka Radija Gorski kotar i dopisnica Novog lista, te Marinko Krmpotić, novinar Novog lista.

Kao uvod u razgovor prikazan je vrlo zabavan kratki film čuvenog BBC-a koji je za nedavni 1. travnja plasirao na tržište film o pingvinima koji s područja Sjevernog pola lete prema otocima juga gdje uživaju u ljetu i hrane se.

Naravno, nit’ pingvini lete, nit ‘ih ima na južnim morima, ali je činjenica da je ovaj humoristični mini »dokumentarac« tako dobro napravljen da su mnogi koji ne znaju osnove o toj životinjskoj vrsti – sve povjerovali!

Naravno, izradom tog filmića, kao i njegovim plasmanom u javnost na međunarodni Dan šale, BBC je želio i uspio skrenuti pažnju na sve očitiji problem lažnih vijesti, a o tome su, svatko sa svog stajališta, svoja iskustva delničkim srednjoškolcima prenijeli i tribini nazočni novinari.

Tako su Barbara Renka i Danijela Mihelić konstatirale da je radijskim novinarima, kad je riječ o fake news problemu, donekle lakše jer redovno tonski snimaju svog sugovornika, a to znači da će u slučaju laži ili krivo interpretiranih podataka odgovarati sami sugovornici koji su ih plasirali.

U pisanom obliku novinarstva to može biti problem ako se sugovornika ne snimi tonski jer oni zlonamjerni uvijek mogu reći da nešto nisu rekli, pojasnio je Krmpotić koji je skrenuo pažnju i na činjenicu da se znatno više nego prije primjerice, 10-15 godina, sugovornici namjerno odlučuju na laž ili krivo predstavljanje podataka.

Kad laž postaje istina

– To je posljedica tog općeg ozračja fake news stanja, ali i spoznaje da se rijetko odgovara za iznesenu laž pa mnogi, pogotovo kad je riječ o politici i političarima, često namjerno barataju netočnim podacima uzdajući se u onu čuvenu Göbbelsovu taktiku po kojoj sto puta ponovljena laž postaje istina – rekao je novinar Novog lista.

Protiv takvog se sustava lažnih vijesti i općenito bilo kojeg oblika medijske agresivnosti vezane uz nametanje određenih stavova, odnosno formiranje ljudi koji će pod utjecajem medija kupovati ono što im u osnovi i nije potrebno, treba boriti – pameću.

Koju god vijest, reklamu ili poruku pročitate – uključite mozak, jedna je od poruka ovog druženja. Naime, jedina brana lažnim vijestima i bilo kojem obliku manipulacije smo mi sami, mi koji čitamo te vijesti i pratimo reklame.

Prihvatimo li ih bez provjere, bez zdravog zrna sumnje, pretvorit ćemo se u ono što nam oni koji ih šalju i žele – krdo poslušnih »ovaca« koje će činiti sve što im »vijesti«, poruke i reklame budu sugerirale – zaključak je ovog zanimljivog druženja delničkih srednjoškolaca i novinara.