DELNICE – Rasim Karalić, poznati delnički režiser niza sjajnih dokumentaraca ne miruje pa će, bude li sve išlo po nekom planu – odnosno smiri li se stanje s pandemijom koronavirusa – ove godine zaživjeti premijere nekih njegovih novih filmova. Naime, kao nam sam kaže, tijekom posljednje dvije godine radio je na četiri projekta: dva filma povijesne te dva etnološke tematike.

Na suprotnim stranama

– U potpunosti sam završio film »Gorani«, izuzetno zanimljivu priču o dvojici Gorana od kojih je jedan bio vojnik NDH i završio je kao dio njemačkih trupa u bitki za Staljingrad te se potom vratio kući, a drugi je bio pripadnik partizanskih antifašističkih postrojbi. Iznoseći njihove životne priče želio sam pokazati kako veliki povijesni događaji mogu djelovati na život pojedinca, a temi sam pristupio bez ikakvih ideoloških stavova, potpuno realno i dokumentaristički jer smatram da se o povijesti mora govoriti potpuno objektivno, odnosno prikazivati je onakvom kakva je zaista bila, bez priklanjanja bilo kakvim ideološkim stavovima. U prvom su mi planu bile sudbine te dvojice ljudi koji se, vidi se to iz filma, potpuno razumiju i shvaćaju s one ljudske strane, iako ih je život doveo do toga da budu na potpuno suprotnim stranama, govori Karalić te dodaje da isto načelo istinitosti, objektivnosti i dokumentarnosti poštuje i u filmu koji upravo dovršava.

Detalji iz filma o Zdenki Grgurić

– Riječ je o filmu »Matić poljana – život ili smrt« koji obrađuje čuveni tragični marš iz veljače 1944. godine. Toj me temi privukla činjenica da su posljednjih godina zabilježeni brojni prijepori vezani uz pitanja tko je za tu tragediju kriv te je li se ona morala dogoditi. O tom dramatičnom maršu do sada se raspravljalo najčešće s ideoloških stajališta, što ne smatram dobrim pa sam i stoga, obrađujući taj povijesni događaj omogućio sugovornicima u filmu iznošenje potpuno oprečnih stavova pa sad imamo obrađena sva gledišta. Žao mi je što mi sve goranske lokalne samouprave, jer na tom tragičnom maršu bilo je ljudi iz svih dijelova Gorskog kotara, nisu pružili pomoć u izradi tog filma. Razumijevanje su pokazali samo Općina Mrkopalj, Općina Lokve i Primorsko-goranska županija«, govori Karalić koji je pojasnio i rad na dvije zanimljive etnografske teme.

Čuvar tradicije

– Radim film o obitelji Čop, odnosno Palčavima iz goranskog naselja Plešci. Obrađujem kronologiju te obitelji znane još iz 18. stoljeća i bitne za razvoj tog dijela čabarskog područja, a naglasak je na današnjoj obitelji Smole čiji je član Marko Smole učinio posljednjih godina zaista puno za očuvanje tradicije i povijesti cijelog tog područja. Taj film još nema ni svoj radni naslov, ali zato za drugi film vezan uz etnotematiku već znam da će se zvati »Naša Zdenka«. To je film o gospođi Zdenki Grgurić koja već pola stoljeća pjeva i svira u crkvenom zboru župe Brod Moravice. Za taj film me angažirala Etno udruga »Turanj« iz Brod Moravica. Tu sam sa snimateljske strane napravio već jako puno, ali još nisam započeo s montažom, govori Karalić, napominjući da je od spomenutih filmova premijeru imao jedino prvospomenuti, dakle »Gorani«.

Plakat filma “Gorani”

– Taj je film prikazan samo u Fužinama, a daljnje prikazivanje omela je pandemija koronavirusa. Nadam se da će se stanje uskoro bitnije popraviti te da ćemo i taj, kao i ostale moje filmove, moći predstaviti publici u Gorskom kotaru, pa možda i izvan njega, rekao je Rasim Karalić.

Oprečni stavovi izneseni su o filmu o »ledenom maršu« iz 1944.