Premještanje Schengenske granice sa hrvatsko-slovenske na na granicu Hrvatske sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom donosi donedavnom šengenskim pravilima obilježenom pograničnom području Hrvatske i Slovenije nove uvjete života za stanovništvo tih područja.

Na bitan dio tog promijenjenog stanja uz goranski dio granice Hrvatske sa Slovenijom, ponajprije onaj vezan uz područje na kojem Grad Delnice graniči sa slovenskim susjedima iz tamošnjih općina Osilnica i Kočevje, upozorio je na današnjoj tiskovnoj konferenciji Davorin Klobučar, predsjednik Mjesnog odbora Brod na Klupi te nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću Delnice.

Riječ je, istaknuo je Klobučar, o zidanim i visećim mostovima koji na tom dijelu meje/granice sada više nisu zatvoreni.

To, bez imalo dvojbe, raduje stanovništvo s obje strane Kupe, ali već prvih dana “nešengenske” granice donosi pomalo i slatke probleme koje treba što prije riješiti.

Pet zidanih mostova

– Na području od Broda na Kupi pa do Zamosta pet je takvih zidanih mostova. Nažalost, zbog dugog niza godina nekorištenja, kao i činjenica da je 1992. godine došlo do stvaranja novih država, nitko o tim mostovima više nije vodio posebnu brigu i održavao ih pa su oni danas u poprilično teškom stanju.

Primjerice, kolnik mosta u Brodu na Kupi koji je bio glavni granični prijelaz na ovom području jako je oštećen i zahtjeva sanaciju.

Slično je sa mostom koji dijeli slovenski i hrvatski Kuželj, a posebno bih upozorio na problematično stanje najstarijeg mosta na ovom području, mosta Gašparci – Mirtoviči kojeg je 1873. godine sagradila Županija Bečka, a 1934. godine obnovila Savska banovina.

Ove godine slavit ćemo, dakle, 150 godina od izgradnje tog mosta koji i zbog toga zaslužuje uređenje i sanaciju. U nešto su boljem stanju, ali i kod njih je nužna određena sanacija, mostovi u Hrvatskom i Zamostu.

Pojačana briga o tim mostovima te njihovo uređenje nužni su ne samo zato što sada tu više nema šengenske granice, već i zato što se sada preko njih počeo odvijati daleko ozbiljniji i značajniji promet, kako turistički, tako još i više privredni.

Količina prometa, posebno teretnog, sve je uočljivija i mislim da su reakcije nadležnih nužne kako bi ti mostovi kao veze između Hrvatske i Slovenije bilo u što boljem stanju i kako bi služili i poticali razvoj i turizma i privrede ovih područja.

Tri viseća mosta

Naravno, mi kao MO, pa ni kao Grad Delnice te probleme sami ne možemo riješiti i tražit ćemo sastanke s našim Ministarstvom mora, prometa i veza, odnosno slovenskim Ministarstvom infrastrukture, kao i sa mješovitom komisijom koja je zadužena za te objekte – najavio je Klobučar istaknuvši i trenutačno stanje s tri viseća mosta koja u ovom trenutku nisu prioritet jer se ne koriste, ali bi itekako mogli u bliskoj budućnosti biti zanimljivi kao poseban i nesvakidašnji turistički sadržaj.

– Na ovom su području tri takva mosta. Jedan veže Čedanj i Slavski Laz, drugi Turke i Grintovec, a treći s hrvatske obale vodi prema slovenskom naselju Srobotnik.

Ti mostovi postoje stoljećima i najstarija su veza hrvatskog i slovenskog življa ovih prostora. Udruga Kupa i TŠD “Kostel” još su 2013. godine uređenje tih mostova uspješno kandidirali na EU projekt Život bez granica (Življenje brez meje).

Dobili smo 250. 000 eura koji su trebali biti iskorišteni za uređenje tih mostova i snimanje filma. Napravili smo i projektnu dokumentaciju, dobili suglasnost Hrvatske te Hrvatskih voda i istovrsnog poduzeća sa slovenske strane.

Žilet žica uz mostove

Nažalost, onda su počeli problemi sa Schengenom i sve je stalo.

Sad su, baš zbog zaštite od ulaska emigranata, ti mostovi u potpunosti blokirani i uz njih se nalazi žilet žica koja još nije uklonjena pa ih je nemoguće koristiti.

No, projektna dokumentacija za obnovu postoji, očigledan je i interes naše i slovenske strane vidljiv i kroz jedan sastanak kojeg je organizirao Grad Delnice, pa ćemo svakako pokušati učiniti iskorake i na tom području, mada je činjenica da su trenutačno puno bitniji zidani mostovi čije korištenje može korist donijeti i hrvatskom i slovenskom narodu s obje strane Kupe – zaključio je Klobučar.