DELNICE – Prošlog tjedna na tiskovnoj konferenciji Odbora za sport, kulturu i tehničku kulturu Grada Delnica izneseni stavovi o nefunkcionalnosti prije nepune četiri godine izgrađenih skijaških skakaonica u Delnicama izazvali su u delničkoj javnosti već niz komentara, a reagirao je i sadašnji gradski vijećnik Ivica Knežević koji je u doba izgradnje tih objekata bio gradonačelnik Delnica. Knežević ponavlja ono što je i tada tvrdio i za što se borio – skakaonice u Delnicama nisu smjele biti izgrađene! Zašto, pitamo ga:

– Prije svega želim reći da jednostavno moram reagirati na nešto što je licemjerno i što je zakašnjelo punih osam godina, a pritom se kroz te istupe iznova ne kaže neprijeporna istina o skakaonicama. Naime, u tim danima stalnog inzistiranja GSC-a i Županije na izgradnji tih skakaonica ja sam, želeći zaštititi njihov, ali i poslovni interes Grada kako se ne bi desila nepotrebna šteta, u nedostatku osobnih čvrstih argumenata – a kao laik po tom pitanju – odgovore na upitnike i sumnje potražio u susjedstvu, kod jednog od najvećih i vodećih ljudi slovenskih skijaških skokova, kod direktora slovenskog Državnog zavoda za sport i voditelja projekta izgradnje sportsko-rekreativnog centra Planica, gospodina Jelka Grosa.

Slovenski know-how

Gospodin Gros me je sa suradnicima primio u srijedu, 18. ožujka 2015. godine na Planici. Tu smo, nakon obilaska centra, razgovarali o svim otvorenim pitanjima vezanim za uvjete i troškove, kao i druge pretpostavke ostvarenja jednog takvog projekta u Delnicama. Osnovno za ostvarenje takvog projekta, Jelko Gros je naglasio sljedeće – nužno je imati dovoljan broj zainteresirane djece, licenciranog trenera i entuzijaste koji su na tom projektu spremni raditi 24 sata na dan te, naravno, imati izgrađenu infrastrukturu. Nakon što se zadovolje ova tri nimalo jednostavna uvjeta, potrebno je, naglasio je Gros, izgraditi 10, 20 i 30 ili 45 metarsku skakaonicu, a nakon toga, ako interes preraste minimalna očekivanja, potrebno je izgraditi i veću skakaonicu kako bi se mogla održavati natjecanja.

Odlučite li se pri gradnji za objekt kojem je nužno zasnježenje, onda je potrebno nabaviti snježni top i pumpu te osigurati 100 kW struje, kao i izgraditi akumulaciju vode. Ako se pak ide na plastičnu podlogu, tada se podkonstrukciju treba izvesti u drvu na koju se postavlja plastika, a 1 m2 plastike stoji oko 70 eura. Zaletište je armirano betonsko, a kanalice na zaletištu su od keramike. Prosječna cijena takvog minimalnog kompleksa je oko 150.000 eura, bez plastike. Ako bi se išlo na klasičnu izvedbu, tada ovisimo o prirodnom, odnosno proizvedenom snijegu, a to znači da bi imali bi limitiranu sezonu skijanja, dok plastika omogućava skijanje svih 365 dana u godini!, prisjeća se Knežević te dalje iznosi detalje razgovora sa slovenskim stručnjakom.

Bez odgovora

– S obzirom na navedeno i činjenicu da u času razgovora nisu postojale evidencije s imenom i prezimenom i brojem zainteresirani mladih goranskih skakača, a baš s ciljem da utvrdimo eventualni interes djece, gospodin Gros je predložio da se kao prvi korak dogovori sastanak Hrvatskog skijaškog saveza sa Slovenskim skijaškim savezom na kojem bi se dogovorili uvjeti posudbe pokretne 6-metarske skakaonice koja se nalazi na specijalno pripremljenom kamionu kojeg proizvodi tvornica Elan. Takvom pokretnom skakaonicom koja bi bila stacionirana 6-7 dana u Delnicama bi se motivirala djeca i snimao interes najmlađih za skakanjem. Nakon toga bi se održalo i promotivno školsko takmičenje u skokovima. To bi bio najbolji način da se utvrdi postojanje interesa djece za skijaške skokove, a to bi bilo i opravdanje za kretanje u sve buduće aktivnosti oko realizacije projekta skijaških skakaonica u Delnicama.

Ovi su podaci objavljeni tada i u Novom listu i na radijskim postajama našeg kraja, a o svemu navedenom pisanim putem sam obavijestio župana, njegovog zamjenika, tadašnjeg pročelnika za sport te direktora GSC-a. Pisani, ni usmeni odgovor nikada nisam dobio, niti je na tu temu održan tematski sastanak, ali je zato 2018. nastavljena i završena izgradnja skijaških skakaonica. I što reći nakon svega?! Svaki komentar je suvišan, uz poruku da onog koji je bio velik tada, pozivam da sada preuzme svu odgovornost za perspektive i budućnost delničkih skakaonica, kao i za svu štetu koja će se kumulirati, no koja će ipak biti minorna u odnosu na onu koju će proizvesti projekt zasnježenja skijališta Platak, što će sve skupa povući GSC u bespovratni bezdan!, zaključio je Ivica Knežević.

Cijena bavljenja skijaškim skokovima

– Kroz razgovore s tim svjetski značajnim stručnjakom za skijaške skokove saznao sam i koliko pojedinca košta bavljenje tim sportom. Naime, uz pretpostavku da bi svaki roditelj svom djetetu platio troškove šivanja kombinezona, tada je skromna cijena skija s vezovima i cipela oko 400 eura. Nastavno, očekuje se i veliki volonterski rad i doprinos roditelja, s tim da roditelji u Sloveniji, pored godišnje članarine, godišnje sufinanciraju i 50 eura po djetetu za korištenje skakačke opreme, rekao je Knežević.