ČABAR – Doprinos Gorana Domovinskom ratu knjigom »Čabarski kraj u Domovinskom ratu« svakako je dodatno razjašnjen i potvrđen pa tako uz niz drugih objavljenih knjiga o Domovinskom ratu na goranskom području – od onih vezanih uz direktne ratne akcije do onih koje svjedoče o sudjelovanju Gorana na raznim negoranskim bojišnicama – ova tema postaje sve razrađenija. Čabarska knjiga – čabarska i po temi i po činjenici da je njen izdavač čabarski ogranak Matice hrvatske – itekako je bitan doprinos proučavanju ratnih devedesetih u ovom dijelu Hrvatske, a zasluge za to pripadaju dvojici autora koji, nažalost, nisu navedeni imenima na naslovnici, iako je baš njihov veliki rad i trud doveo do vrlo vrijedne 426 stranica obimne knjige.

Autori, ili kako se oni sami nazivaju priređivači, najvećeg dijela teksta su Ivan Šoštarić i Ivan Janeš. Šoštarić je tijekom cijelog rata bio vodeći čovjek Policijske postaje Čabar i bio je uključen u sve aktivnosti, od predratnog razdoblja kad se počeo stvarati sustav hrvatske policije i vojske, pa do formiranja vojnih postrojbi i njihova boravka na ličkoj bojišnici sve do kraja Domovinskog rata. Ivan Janeš pak bio je tih godina saborski zastupnik koji je u sva zbivanja bio itekako uključen s političke strane. Upravo ta kombinacija dvaju svjedoka vremena iz različitih okružja, uz nedvojbeno literarno iskustvo pri pripremi i pisanju povijesnih tekstova koje Janeš ima, pomogla je podizanju kvalitete ove knjige nakon koje stanovnici svih naselja čabarskog kraja zaista mogu reći da i oni imaju svoju knjigu o Domovinskom ratu i sudjelovanju u toj povijesnoj borbi za hrvatsku samostalnost i nezavisnost.

Usporedbe stanja

Kompleksan pristup temi uočavamo već u uvodnom dijelu knjige u kojem se govori o općem stanju u Hrvatskoj osamdeseth godina prošlog stoljeća s, logično, osvrtom na čabarsko područje. Taj princip usporedbe stanja u Hrvatskoj sa stanjem u Čabru ponavljat će se potom vrlo uspješno i u svim ostalim dijelovima knjige, pa će tako Čabar i ljudi tog kraja uvijek biti jasno pozicionirani u odnosu prema ostatku Hrvatske, i to ne samo u temama vezanim uz rat već i – što je iznimno bitno – gospodarstvo. Naravno, u prvom je planu doprinos Čabrana borbi za slobodu Hrvatske, pri čemu je obrađeno sve što je bitno, od osnivanje prve čete Zbora narodne garde u Čabru, obuke ZNG-a, formiranje II. bojne 138. brigade HV-a koju su činili ljudi s čabarskog područja te njihova sudjelovanja u sastavu 138. brigade HV-a, tzv. Goranskih risova na ličkoj bojišnici i u vojnim akcijama poput Oluje. Napisano je pri tome puno toga što do sada većini nije bilo poznato, a odigravalo se pri rukovođenju vojnih i policijskih postrojbi.

Ilustracija iz knjige

Uz službene podatke i svjedočanstva tu je i niz zanimljivosti koje ovom tekstu daju onu notu svježine i vjerodostojnosti kakvu povijesni tekstovi rijetko imaju pa ćemo tako, primjerice, saznati pojedinosti o suradnji čabarskih dragovoljaca s teritorijalnom obranom Slovenije te stvaranju uvjeta da – ako iz Slovenije preko čabarskog kraja krenu JNA tenkovi – drvosječe rušenjem stabala spriječe njihovo kretanje. Progovoreno je i o tome kako se od lovaca prikupljalo oružje, kako je proveđen sustav zamračivanja, kako se stanovništvo podučavalo što treba raditi u slučaju zračnih napada i odlaska u sloništa, kakvo je bilo stanje na novotvorenim graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije koje su tek postajale samostalne države…

Ilustracija iz knjige

Povijesni materijal

Sav taj povijesni materijal čitatelju je prenesen na zaista raznovrstan niz načina – sjećanja čabarskih policajaca, vojnika i zapovjednika, faksimile službenih vojnih i političkih dokumenata, zapisnika i odluka među kojima se kao nesvakidašnji izdvajaju, primjerice, zahtjev za odobrenje točenja benzina Slovencima kojima je Hrvatska najbliža, zapovijed za četno gađanje i rezultati tog gađanja, plan izvršenja pojedinih dijelova obuke, popis lozinki, šifri i tablica signala…

Ilustracija iz knjige

A kao poseban »adut« tu su svakako i dokumenti s neprijateljske strane poput »Zapovesti za upotrebu jedinica korpusa JNA« ili izjava generala JNA-e Veljka Kadijevića. Ovom nizu zanimljivosti i nesvakidašnjeg pristupa ovakvoj vrsti teksta svakako treba pridodati i tekstove koji govore o stvaranju pjesme »Zapamti, sine« koja je neslužbna himna Goranskih risova, zapis iz radijske emisije »Intervju tjedna« Radija Gorski kotar kroz koji se čitatelju prenosi razgovor novinarke Nade Glad s Marijom Kovač, majkom poginulog branitelja, odnosno citate iz knjige »Istim nebom spojeni« Nade Glad koja govori o izbjeglicama i prognanicima.

Dokumentaristički ton tekstu svakako daju i brojni popisi, od policajaca iz PS-a Čabar koji su sudjelovali u Oluji do imena svih pripadnika 138. brigade HV-a s područja grada Čabra, a najdojmljiviji dio knjige svakako je onaj vezan uz pet branitelja s ovog područja koji su tijekom Domovinskog rata položili život za Hrvatsku, a to su Ljubomir Gašparac, Josip Janeš, Joško Kordiš, Siniša Kovač i Bruno Knaus. Upravo njima ponajviše ova je knjiga i posvećena i kroz nju im je podignut najtrajniji mogući spomenik.

Čuvarica ratnih puteva

Knjiga bi trebala biti čuvarica ratnih puteva branitelja iz čabarskog kraja, trajni svjedok svega onoga što je i koliko je ovdašnji čovjek davao uspješnom vođenju Domovinskog rata i čuvanju istine o tom vremenu. Stvorili smo je iz želje da se ne izbriše ono što je bilo, da zapisano postane povijest, jer povijest je učiteljica života – zapisali su u pogovoru Ivan Šoštarić i Ivan Janeš.