BROD MORAVICE – Premalo se u Hrvatskoj zna za Pravednike među narodima, one ljude koji su u doba Drugog svjetskog rata i užasa holokausta imali hrabrosti izložiti svoj život da bi spasili progonjene pripadnike židovskog naroda, istaknula je pri otvaranju izložbe »Pravednici među narodima – Hrvatska«, Branka Sömen, autorica izložbe napomenuvši kako je na ideju o postavljanju došla nakon što je 2008. godine pročitala knjigu »Hrvatski pravednici« Miriam Steiner-Aviezer.

– Jedna od najbitnijih poruka ove izložbe je da se moramo boriti protiv ravnodušnosti, da nam mora biti stalo do ljudske patnje, da se moramo boriti protiv zla. Toga danas tako puno nedostaje, a baš to u najvećoj su mjeri imali ljudi koji su u godinama holokausta imali snage suprotstaviti se zlu, rekla je Sömen, dodavši kako je prva izložba postavljena 2010. godine u Los Angelesu, potom u Chicagu, Houstonu i New Yorku, a u Hrvatskoj u Zagrebu, Osijeku, Đakovu i Splitu te sada i Brod Moravicama, u kojima su izložena 34 panoa koja predstavljaju šezdesetak od ukupno 134 hrvatska pravednika među narodima.

Obitelj Šragalj

Među njima su i Anton i Katarina Šragalj, Vrbovšćani koji su tijekom tog rata pomogli židovskoj djevojčici Lei Gostl i njenoj obitelji, spasivši je i sakrivši od fašističkog terora. Predstavnici te obitelji, Jure Šragalj i Zdenka Ferenčak, djeca Katarine i Antona, nazočili su jučer otvaranju izložbe, a s njima je bila i Tamara Ukrajinčik, kći pokojne židovske djevojčice Lee. Njena majka Lea imala je samo devet godina kad je susjeda njene obitelji, Katarina Šragalj, shvativši kako sitna djevojčica neće izdržati prečeste bjegove iz Vrbovskog u šumu, a to se događalo svaki put kad bi se tijekom rata u Vrbovskom promijenila vlast i partizane zamijenili njemački vojnici ili ustaše, predložila njenoj majci da Lea ostane kod njih i »glumi« sestru blizanku svojoj vršnjakinji, njihovoj kćeri Štefaniji.

Leina majka je to prihvatila. Od zime 1943. godine pa do svibnja 1945. godine i kapitulacije fašističke Njemačke, obitelj Gostl iz Vrbovskog je u šumu bježala 22 puta. Za svakog od tih bjegova mala Lea ostajala je uz svoju »sestricu« Štefaniju kod Šragljovih. Kad je rat završio, obitelj Gostl otišla je u Zagreb. Lea je završila studij i udala se te kao Lea Ukrajinčik ostavila dubok trag u hrvatskoj kulturi kao najdugovječnija voditeljica poznatog zagrebačkog Umjetničkog paviljona. Sve do svoje smrti Štefaniju je nazivala sestricom, a Šragljovi su joj bili obitelj.

Postavljena izložba, za koju je u idućih desetak dana najavljen lijep broj posjetitelja, priča priču o hrabrim građanima Hrvatske koji su živjeli pod nacističkim marionetskim ustaškim režimom i odupirali se fašističkom ugnjetavanju, riskirajući svoje živote kako bi spasili Židove od progona i stradanja. Naslov Pravednik među narodima dodjeljuje Yad Vashem u Jeruzalemu onima koji nisu Židovi, a riskirali su svoje živote kako bi spasili Židove tijekom holokausta. Posebno povjerenstvo sa sucem Vrhovnoga suda države Izrael na čelu dodjeljuje naslov svakomu od spasitelja, koji dobiva medalju i počasnu svjedodžbu, a njihova su imena ugravirana na zidovima u Vrtu pravednika.

Veće razumijevanje

Muzej sjećanja na žrtve holokausta i junake otpora (Yad Vashem) utemeljen je 1953. godine odlukom Izraelskoga parlamenta, u kojem se prikuplja dokumentacija, bilježi povijest, čuvaju uspomene i podsjetnik na život svake od šest milijuna žrtava te skupljaju podaci o pruženome otporu. Godine 1963. u Yad Vashemu utemeljena je Komisija za proglašenje Pravednika među narodima, a od uspostave te Komisije do 1. siječnja 2022. godine, Yad Vashem priznao je 28.217 muškaraca i žena iz 51 zemlje svijeta kao pravednike među narodima. Među njima je i 134 pravednika iz Hrvatske, piše u pratećem materijalu izložbe koja, kako ističe Branka Sömen, u Hrvatskoj još nije dovoljno prepoznata kao pažnje vrijedan način predstavljanja itekako zanimljive povijesti.

– Od početka je to u Hrvatskoj bilo jako teško organizirati pa su stoga prve izložbe i bile u Americi. Nakon što sam se vratila u Hrvatsku, odlučila sam iznova pokušati, a za sada organizacija ide zahvaljujući mojoj velikoj volji i razumijevanju sponzora. Zato je u pismu u povodu ove izložbe izraelski veleposlanik i rekao kako se nada većem razumijevanju. I ja se tome nadam jer toliko toga imamo za ponuditi. Primjerice, baš naš Ludbreg je europski rekorder po broju pravednika. Trenutačno ih ima 13, a sad će biti dodana još četiri. I sve su te priče o pravednicima dramatične, izuzetno zanimljive, prave filmske. I u njima sudjeluju ljudi svih slojeva, zanimanja i iz svih dijelova Hrvatske – svećenici, časne sestre, intelektualci, obični ljudi, bogati, siromašni, radnici, seljaci… Mislim da je to naše bogatstvo koje moramo cijeniti i predstavljati svijetu, rekla je Branka Sömen.

Širenje izložbe

Za postavljanje izložbe u najmanjoj goranskoj i primorsko-goranskoj lokalnoj samoupravi zaslužna je Etno udruga »Turanj« čiji je predsjednik Dražen Brajdić pozdravio nazočne, a u riječima pozdrava pridružili su mu se i Branka Sömen, Branko Roglić i Ranko Špigl, predsjednik Židovske općine Rijeka koji je poželio da se uz Brod Moravice ova izložba postavi i u nekim drugim županijskim sredinama. Pročitano je i pozdravno pismo izraelskog veleposlanika u Hrvatskoj Garyja Korena koji je također izrazio nadu u širenje ove izložbe, a dožupan Petar Mamula istaknuo je kako je danas u svijetu puno mjesta u kojima su potrebni pravednici među narodima, ljudi koji se u ime temeljnih principa čovječnosti izlažu opasnosti.