DELNICE – U završnom tjednu rujna, točnije u razdoblju od 23. do 30. rujna, u osam će zagrebačkih osnovnih i srednjih škola gostovati Goranski cukrac, dijalektalni književni festival za djecu. Riječ je o književnom festivalu kojem je cilj njegovanje dijalekata i umjetničkog izražavanja na dijalektima među djecom i mladima. Osmislila ga je i pokrenula zagrebačka Goranka Natalija Mitrić, a održava se od 2022. godine, pri čemu je prošle godine počeo »putovati« po Hrvatskoj. Do sada je gostovao u Zagrebu (2023.), Zaboku i Zaprešiću (2024.), a za ovogodišnjih jesenskih osam zagrebačkih gostovanja najzaslužniji je Grad Zagreb koji je sklopu programa javnih potreba u kulturi osigurao sredstva za predstavljanje goranskih narječja zagrebačkim osnovcima i srednjoškolcima. Organizator festivala je Fabulus – udruga za promicanje priče, a u projektu sudjeluju i Knjižnice grada Zagreba.

Čuvaj svoje

Osnovcima i srednjoškolcima u goste dolaze goranski dijalektalni književnici – Davor Grgurić, književnik, glazbenik, novinar Radija Gorski kotar (dijalektalna emisija Radio Žrjoafka) i izvorni govornik delničkog i lokvarskog idioma te Natalija Mitrić, književnica za djecu, voditeljica Fabulusa, organizatorica dječjih književnih festivala i izvorna govornica brodmoravičkog govora Gorskog kotara. Susret je koncipiran u dva dijela. Prvi dio je književni i cilj mu je, prije svega, da djeca osjete kako zvuči dijalektalna riječ iz usta izvornog govornika, koji pritom predstavlja i svoju dijalektalnu poeziju. Potom slijedi igranje riječima, traženje njihova značenja i njihovo uspoređivanje s dijalektalnim iskustvima učenika s kojima se radi. Drugi dio susreta je dijalektalni kahoot kviz kojeg su najbitniji dio slatke nagrade, odnosno slatkiši i bomboni jer cukrac je na goranskom dijalektu upravo to – bombon, slatkiš.

Zagrebačku publiku koja će u rujnu ugostiti Goranski Cukrac čini pet zagrebačkih osnovnih škola (OŠ Voltino, OŠ Rudeš, OŠ Julija Klovića, OŠ Kralja Tomislava i OŠ Kustošija), jedna srednja škola (Srednja upravna škola) i tri gradske knjižnice: Tina Ujevića, Voltino i Kustošija, najavljuje Natalija Mitrić, organizatorica festivala koja napominje kako je motiv organizacije ovog festivala to da zajednica u širem smislu prepozna svoj govor(e) kao važan element hrvatskog identiteta i da ga nastoji prenijeti na mlađe generacije te tako očuvati njihov kontinuitet.

Budi ponosan

– Želimo prenošenje nasljeđa i osiguravanje kontinuiteta i jezične različitosti hrvatskog naroda. Festival je na svoj put krenuo u Gorskom kotaru jer sam podrijetlom iz Gorskog kotara, iz brodmoravičkog kraja, i unatoč činjenici da već više od 30 godina živim u Zagrebu, aktivno govorim i pišem na dijalektu. Želim djecu učiniti ponosnom što govore na dijalektu i ponosnom što ga imaju priliku predstaviti drugima. Cukrac na dijalektu znači bombon, slatkiš. Želimo da im usta budu puna tih »slatkiša od riječi« koje su popili s majčinom mlijekom, da ih slatko i ushićeno prevrću po ustima i poklanjaju. Gorski kotar će uvijek ostati baza festivala, ali ćemo u narednim godinama tražiti različite načine povezivanja i umrežavanja sa svim hrvatskim dijalektima i njihovim govornicima, što je već započeto s gostovanjima dijalektalnih književnika iz drugih krajeva Hrvatske i s projektom ŠkoLICE DIJALEKTA. Jer različitosti nas čine posebnima, a njihovo poznavanje bližima. Čini se da smo prvi hrvatski dijalektalni književni festival namijenjen isključivo djeci, a usmjeravanje na djecu, u ovom kontekstu, čini nam se jako važnom i dugoročno korisnom misijom, rekla je Natalija Mitrić, organizatorica Goranskog cukraca.

Jezično bogatstvo

Na području Gorskog kotara zastupljena su sva tri hrvatska dijalekta i mnoštvo mjesnih govora nastalih kao kombinacija tih dijalekata i raznih vanjskih utjecaja tijekom stoljeća. Gotovo svako mjesto ima svoj govor, a ima i slučajeva da u jednom mjestu stanovnici koriste dva ili tri potpuno različita govora. Primjer je Begovo Razdolje, najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj, koje ima 36 stanovnika – pola mjesta govori kajkavskim govorom, a pola štokavskom ikavicom. Još je zanimljivo područje Općine Fužine na kojem, primjerice, u Benkovcu Fužinskom i Sklavici govore čakavski, u Vratima, Belom Selu i Fužinama kajkavski, a u Liču štokavski!