RIJEKA – Učenici Elektroindustrijske i obrtničke škole Rijeka danas su posjetili Palaču šećera, gdje su sudjelovali na radionici glagoljice u istraživačko-edukacijskom centru Benja i na replici drvenog tiskarskog tijeska iz doba inkunabula otiskivali su prigodne natpise na glagoljici.

Povezivanje sa strukom

Posjet Muzeju grada Rijeke ujedno je bio i prilika da prikažu vlastite uratke posvećene glagoljici koje su tijekom godine izrađivali u sklopu projekta »Elektroindustrijska glagoljica«, koji je podržalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

– Projekt »Elektroindustrijska glagoljica« provodi se u sklopu izvannastavnih aktivnosti, a želja nam je bila općeobrazovne školske predmete povezati sa strukovnim predmetima, rekla je nastavnica vjeronauka Marijana Medanić objašnjavajući kako srednjoškolce nije bilo teško zainteresirati za glagoljicu jer im je ona i otprije bila jako zanimljiva.

– Međutim, provodeći razne projektne aktivnosti učenici su dobili priliku interpretirati glagoljicu na svoj način, zbog čega je njihov interes još više došao do izražaja.

Učenici Patrik Briški i Hrvoje Grgić ovom su prilikom predstavili 3D model koji su napravili koristeći glagoljska slova.

– Glagoljica nam je oduvijek bila interesantna, a u sklopu projekta bolje smo upoznali slova i glagoljsku baštinu. Osim toga, imali smo priliku raditi s 3D printerom te smo prvo u programu modelirali glagoljska slova koja smo kasnije printali i u model umetnuli led-svjetla, predstavio je uradak Patrik Briški.

Izražen interes učenika za glagoljicu jučer je potvrdila i nastavnica hrvatskoga jezika Ena Baričević govoreći kako su učenici 4. razreda tijekom godine proučavali početke pismenosti i najstarije hrvatske spomenike, a pritom su izrađivali prigodne plakate kojima su 22. veljače obilježili Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Pozitivan rezultat

– Istražujući srednjovjekovnu povijest učenici su saznali o važnosti glagoljice i starohrvatskoga jezika, upoznali se s Bašćanskom pločom te likom Šimuna Kožičića Benje, koji je 1530. godine u Rijeci pokrenuo glagoljsku tiskaru. Kad smo povezali njihovu struku s nečim iz povijesti, i to iz povijesti hrvatskoga jezika, rezultat je bio puno pozitivniji no inače te je interes za učenjem glagoljice bio izrazito velik, rekla je Ena Baričević.

Nastavnice na kraju zaključuju da se aktivnostima u sklopu projekta kod učenika, odnosno mlađih generacija razvija svijest o očuvanju materijalne i duhovne kulturno-povijesne baštine, a istovremeno se potiču nove ideje kojima se oživljava glagoljica i aktualizira bogata kulturna baština.