RIJEKA – U sklopu obilježavanja 51. Diesa Academicusa Sveučilišta u Rijeci danas je na Kampusu otvoren Žilavi park, a riječ je o novouređenoj javnoj površini za sport, igru i druženje. Park je dio strateškog projekta Zelene tranzicije zvane “Žilavi Kampus”, a sastoji se od velikog igrališta koje je namjenjeno za košarku, odbojku i tenis, malog igrališta za cageball i amfiteatra u ulozi učionice na otvorenom. Navodeći kako se ovogodišnji Dani Sveučilišta odvijaju pod motom “Zelena zajednica” rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, istaknula je da se proslavom želi naglasiti važnost dobrobiti pojedinca i zajednice.

– “Žilavi park” početak je onoga što želimo napraviti na Kampusu, a to je realizirati koncept zelene tranzicije. Mnogi pričaju o tome, a mi smo se odlučili okrenuti zelenoj infrastrukturi, aktivnom životu, rekreaciji, druženju i približavanju Kampusa našim susjedima. Želimo da Kampus bude mjesto koje je otvoreno, Trsatu, Vojaku i cijeloj Rijeci te da njegujemo koncept Kampusa u kojem se ne druže samo studenti i zaposlenici, već žive sa svojom zajednicom. Projekt zelene tranzicije, čiji je prvi dio “Zeleni park” nastao je u suradnji Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta, a na način da smo iz vlastitih sredstava, koja su akumulirana iz upisnina, uložili u ono za što mislimo da je vrijedno, kazala je rektorica.

Cjelokupni prostor, dodala je, osmislio je Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam (DeltaLab), a najavila je i da će sve površine postati zelene. Zasađeno je 18 stabala i više od 200 grmolikog bilja, što je realizirano u suradnji s Hrvatskim šumama i Parkovima plus. Dodajući kako se žilavost Žilavog parka očituje u odabiru njegovog materijala zamjenica predstojnika Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam, Ida Križaj Leko, kazala je da su birani grubi materijali koji podnose udarce.

– Uz žilavost tu je i koncept programske hibridnosti, jer svaki od prostora Žilavog parka može biti nešto više nego što je sada. Učionica na otvorenom može biti prostor za različite izvedbe, a košarkaško igralište je istovremeno prostor i za tenis i odbojku. To je bilo nužno, jer ovom prostoru nedostaje puno toga što se tiče promišljenog javnog prostora. Jedna bitna tema je i tema reupotrebe koja je u Žilavom parku vidljiva u iskorištavanju zemlje koja se iskopala, jer se ponovno nasipavala na tim prostorima, poput igrališta za cageball. Na taj je način stvorena nova topografija. Sama tema reupotrebe iskorištena je i u promišljanju što ćemo s “Fiume Fantastikom”, odnosno što ćemo s elementima koji su tražili novi dom te je dio elemenata adaptiran i dobio je novi život, objasnila je Križaj Leko.

Ujedno je dodala da se radi o prostoru svih građana, dok je predsjednica Studentskog zbora, Lana Par, istaknula da je riječki Kampus jedan od rijetkih u kojem se mogu vidjeti susjedi, ali i da studenti ne žele samo boraviti u učionicama, već žele aktivno participirati u životu zajednice, što Sveučilište u Rijeci i omogućuje.

– Tu smo da učimo, da se obrazujemo i budemo stručnjaci u svojim područjima, ali isto tako i da budemo aktivni dijelovi zajednice i da brinemo o zajednici, a najbolji način za to ostvariti je prisustvo u zajednici. To je na Sveučilištu u Rijeci zaista prisutno, poručila je Par.

Sam prostor u vlasništvu je Grada Rijeke, a kako je istaknuo riječki gradonačelnik, Marko Filipović, Žilavi park najbolji je dokaza suradnje Grada i Sveučilišta.

– nadam se da će uređenje javnih površina u Kampusu biti impuls svim našim sugrađanima koji gravitiraju ovom području da ovdje provode slobodno vrijeme, jer ovaj prostor nije namijenjen samo studentima i zaposlenicima Sveučilišta nego svima nama, zaključio je gradonačelnik.