PLITVIČKA JEZERA Nacionalni park Plitvička jezera i ove godine organizirao je 4. po redu Festival šljiva koji se održao u dvorani na prvom katu restorana „Lička kuća“. Uz domaćina, ravnatelja NP Plitvička jezera Tomislava Kovačevića, ovaj su događaj uveličali župan ličko-senjski Ernest Petry, načelnici brojnih ličkih općina, novinari, poduzenici i vlasnici OPG-a. Govoreći na otvaranju ove manifestacije župan Petry naglasio je važnost ispravne valorizacije brojnih ličkih resursa, s naglaskom na ekološke principe s kojima je ovaj dio Hrvatske već prepoznat i u Europskoj uniji.

Šljiva bistrica veliki potencijal Like

-Sa nacionalnim parkom Plitvička jezera Ličko-senjska županija ima izvrsnu suradnju, upravo kao i većina Općina i Gradova. S nama su danas predstavnici brojnih OPG od kojih većina također ima dobru suradnju s ovom ustanovom. Na ovaj način ćemo dodatno brendirati ličku šljivu sorte bistrica čiju kvalitetu, sastav i gastro posebnosti štuju mnogi.

Unatrag 3-4 mjeseca svakako ste zamjetili smjer kojim će se kretati Ličko-senjska županija u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Mnoštvo projekata usmjerit ćemo u naša ruralna područja kako bismo kvalitetno iskoristili ono što nam je dao dragi Bog i ova predivna i nezagađena priroda. Prioritet je poljoprivreda, plasman proizvoda, s boljim angažmanom OPG-a. Tu je proizvodnja „zelene egergije“ iz obnovljivih izvora i drvana industrija. Na sve ovo se kao završna točka nadovezuje turizam koji nam je ove sezone, unatoč epiodemiološkim zaprekama polučio odlične rezultate. U ovim nastojanjima svakako ne smijemo zanemariti priobalni pojas od Senja do sv. Marije Magdalene te Novalju. U ovim nastojanjima treba istaknuti Vladu RH kao odličan suport za realizaciju brojnih projekata, rekao je župan Petry koji se potom zajedno s ravnateljem Kovačevićem okušao u mješanju pekmeza, u poslu koji su stari Ličani uvijek pomagali predstavnicima nježnijeg spola.

Gostima su nuđene brojne delicije, među kojima i knedle sa šljivama koje su brzo našle degustatore. Mogla se popiti i poneka rakija čuvenog ličkog proizvođača Budimira Erora. Za ovu prigodu Eror je ponudio svoju rakiju koja je 10 godina sazrijevala u hrastovim bačvama. Bila je tu i Udruga „Gačanka“ iz Otočca s manjim dijelom svojeg repertoara tradicijskih rukotvorina. Nakon vrlo bogatih i tradicionalno atraktivnih sadržajima ravnatelj NP Plitvička jezera Tomislav Kovačević obratio se nazočnima.

-Ovakvim manifestacijama želja nam je istaknuti tek jedan od ličkih prirpodnih posebnosti. Lika je domovina šljiva koja se na ovim prostorima uzgaja dulje od tisućljeća. Od šljiva dobivamo mnoštvo vrhunskih prehrambenih broizvoda, ona je hranila mnoštvo generacija. Šljiva je voće koje se ne tretira kemijskim zaštitnim sredstvima pa se dio OPG-a već nalazi u sustavu kvalitete „Lika Quality“. Skromna šljiva značajno obogaćuje našu gastro ponudu. Ovdje smo i danas priredili pokazno pečenje pekmeza od šljiva, na način kako se priprema dugi niz godina. Priredili smo vam mnoštvo tradicijskih delicija od šljiva, ali i neke nove vrste kolača kojima je šljiva glavni sastojak.

Svrha ovog Festivala je dati doprinos isticanju posebnosti hrane i običaja koji promoviraju ne samo šljivu bistricu i rad vrijednih obiteljskih gospodarstava, nego ističu dodatnu vrijednost Nacionalnog parka Plitvička jezera te brojne posebnosti destinacije Ličko-senjske županije, zaključio je ravnatelj Kovačeić.

Tajna vrhunske rakije

Bolji majstori pečenja rakije nerado otkrivaju mnoge detalje važne za destilaciju vrhunske „ličke vatrene vode“. Tek rijetki će vam u razgovoru definirati neki presudni detalj u ovome poslu. Po onoj staroj izreci „svaki Cigo svoga konja hvali“ zazvučala nam je priča poznatog proizvođača rakije Budimira Erora iz Bunića na Krbavskom polju. Jedna od tajni vezana je uz plod šljiva.

-Najbolja šljiva je ona koja je sama otpada sa stabla. Kada padne prvi jesenski mraz plod se smežura oko peteljke i tada ima najveću koncentraciju prirodnog šećera. Šljive tada same otpadaju i najbolje su za kom. Takvom komu ne trebaju nikakvi dodaci, nikakva kemija. Rakija pečena (destilirana) od takvih šljiva svakako je vrhunska. Kada ljudi šljivu beru zelenu i sa peteljkom, u kom se tada mora dodavati šećer. To je onda zlo, a ne rakija. Takvu rakiju zovemo brlja, kebrovača, ili što ti ja znam.

A gdje su šljive najbolje? Pod Debelim Brdom kod Bunića. Na Krbavskom polju. Zbog tla, zbog puno sunčanih dana u godini i zbog nagiba tla, ekspoziciji. Kada čovjek znade svoj posao, ima odličan kotao i ne hvata puno rakije po kotlu, tada je rakija vrhunska. Druga tajna koja i nije tajna jest činjenica da rakija mora odležati neko vrijeme u hrastovim bačvama. Tada rakija sazrijeva i poprimi onu žućkastu nijansu. Ja imam rakoje stare po 20 godina. Ova danas je relativno mlada jer ima “samo“ 10 godina.
Posvuda u Lici ljudi su vrlo rano brali šljive, ono što je ostalo iza mraza. Neki su ovogodišnji kom već spekli, neki su rakiju i popili. Ja ću ovih dana nastaviti brati šljive. One koje same otpadnu nakon što ih je mraz „oprljio“, zadovoljno naglašava Budimir Eror, jedan od najboznatijih i najpriznatijih proizvođača rakije u Lici.