RIJEKA – Onog trenutka kada je usvojen pravilnik prema kojem roditelj može opravdati izostanak djeteta iz škole u kontinuitetu do tri dana, roditelji su tu mogućnost počeli zlorabiti, a rezultat svega je trend porasta broja sati izostanaka s nastave koji iz godine u godinu neumoljivo raste.

Mišljenje je to ravnatelja Prirodoslovne i grafičke škole, Radenka Bradića, s kojim se slažu i ostali njegovi kolege, jer postalo je više nego očito da škole nemaju mehanizme kojima mogu obuzdati eskalaciju rasta sati izostanaka s nastave. Tome u prilog govori i podatak da hrvatski učenici prošle školske godine na nastavi nisu bili čak 40.537.246 školskih sati, što je 1,6 milijuna sati više izostanaka nego godinu ranije.

Poražavajuće je da u toj statistici rekord obaraju primorsko-goranski učenici, jer prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, prošle školske godine svaki je primorsko-goranski učenik izostao 100,52 sata s nastave, dok je hrvatski prosjek 90,05 sati izostanaka po učeniku.

e-Dnevnik

Srednjoškolska statistika još je gora, jer na nacionalnoj razini svaki srednjoškolac s nastave izostaje u prosjeku 115,99 sati, a svaki primorsko-goranski srednjoškolac lani na nastavi nije bio čak 136,88 sati. Međutim, mali je broj tih sati neopravdan.

– Djeca uopće nemaju osjećaj da je škola obaveza i da se u školu mora ići i kada im se ne da, već u školu dolaze po potrebi. To je posebno izraženo u urbanim sredinama gdje imaju sadržaje koji ih odvlače od škole, a roditelji sve to opravdavaju. Stalno apeliram na roditelje da ne rade to, jer im rade medvjeđu uslugu. Objašnjavam im da srednja škola nije obavezna, ali na početku godine su potpisali ugovor da žele ići u tu školu i time imaju i obaveze. Međutim, to se vrlo brzo zaboravi. Roditelji klimaju glavom, a onda bude da dijete nije naučilo pa ne dođe, cijelu je noć bilo na društvenim mrežama ili je kasno došlo s treninga. Zahvaljujući tome što im se to dopušta, djeca školu doživljavaju ispod fakultativne razine. Ukoliko netko izostane jedan dan u tjednu, kroz cijelu školsku godinu to je 40 dana izostanaka s nastave, objašnjava Bradić.

Dodaje i da svaka generacija ima sve manje neopravdanih sati, a za učenike jedina njihova obaveza nije više obaveza.

– I davno prije se markiralo s nastave, ali to se nije opravdavalo. Učenici su snosili posljedice i izvlačili su se kako su znali. Sada ih potpuno krivo učimo, jer na fakultetima je bolonjski sustav koji zahtijeva prisustvo nastavi i onda se nađu u problemu, jer moraju biti redoviti, kaže Bradić.

Nedavno uvođenje mogućnosti da se samo jednim klikom putem e-Dnevnika može opravdati izostanak djeteta s nastave moglo bi, slažu se ravnatelji, još više »podebljati« već nagomilane izostanke s nastave. Navodeći kako je uvođenje e-Dnevnika već utjecalo na prorijeđene dolaske roditelja u školu, ravnateljica Prve hrvatske sušačke gimnazije, Dina Linić Učur, kaže da profesori vole vidjeti roditelje u školi.

– Roditelji sve rjeđe dolaze na informacije, a kako će mogućnost opravdavanja izostanaka putem e-Dnevnika utjecati na njihov broj, tek će se pokazati. Istina je da učenici puno izostaju s nastave i da ima i onih koji kalkuliraju, jer imaju veliki broj izostanaka, ali paze da to ne bude više od 30 posto nastave kako ne bi išli na predmetni ispit. Škole nemaju mehanizam za borbu protiv opravdanih izostanaka, a najgore je što se, i kada se radi o kalkulacijama, učenika ne postiže željeni cilj, jer unatoč izbjegavanju nastave, ocjene nisu bolje, navodi Linić Učur.

Poštovanje procedure

S činjenicom da škola nema alat za borbu protiv izostanaka učenika slažu se i osnovnoškolski ravnatelji, a kako navodi ravnatelj OŠ Kozala Mladen Župan, onog trenutka kada je uveden e-Dnevnik i roditelji su dobili izravan pristup podacima o djetetu, broj neopravdanih izostanaka počeo je značajno padati, a onih opravdanih rasti.

– Škole rade prema proceduri. Profesori redovito traže ispričnice, a roditelji opravdavaju izostanke. Svaka škola ima nekog učenika s velikim brojem formalno opravdanih sati, ali ništa ne može. Ispričnice se olako dobivaju, a teško je znati zašto je to tako, kaže Župan.

Dodajući da je teško generalizirati i reći kako postoje fiktivni opravdani sati izostanaka, ravnatelj OŠ Srdoči Ivan Vukić kaže da u osnovnoškolskom sustavu ipak nema ekstrema, a ukoliko se i pojave, riječ je o pojedinačnim slučajevima.

– Prije bih rekao da smo svi nakon pandemije postali osjetljiviji pa roditelji djecu ne pošalju u školu ukoliko se loše osjećaju dok ne vide hoće li se to razviti u nešto i onda taj izostanak opravdavaju. Ne bih rekao da osnovci kalkuliraju s nedolascima na nastavu i da izostaju u velikom postotku, zaključuje Vukić.