Emina Grgurević Dujmić: 'Na Rujevici će pacijent moći dobiti zdravstvenu uslugu na jednom mjestu'

Snimio Mateo LEVAK

Dobit ćemo modernu zgradu koja će biti opremljena opremom na najvišem nivou. Dodatno će biti educirani svi zaposlenici, a najveći benefit je da će se sve odvijati na jednom mjestu. Mislim da ćemo tek tada u potpunosti moći govoriti o rasterećenju bolnica, smatra nova ravnateljica Doma zdravlja

povezane vijesti

RIJEKA – Dr. Emina Grgurević Dujmić nova je ravnateljica Doma zdravlja Primorsko-goranske županije. Ova iskusna radiologinja do izbora na mjesto ravnateljice Doma zdravlja radila je kao voditeljica specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite u Centru za prevenciju i dijagnostiku kroničnih bolesti.

Prostor za iskorake

Kako sama kaže, njezina vizija kao nove ravnateljice Doma zdravlja PGŽ-a jest da ova ustanova postane vodeća javnozdravstvena ustanova u segmentu domova zdravlja u Hrvatskoj, koja svoju temeljnu misiju ekspandira u skladu s naprednim i inovativnim europskim praksama javnozdravstvene usluge.

– Dom zdravlja PGŽ-a treba pružati izvrsnu zdravstvenu skrb i promicati cjelokupno zdravlje zajednice, osiguravajući pristupačne, visokokvalitetne usluge za naše korisnike. Postoji prostor za iskorake u unapređenju prevencije nedostatka liječnika i medicinskih sestara, ali i osiguravanju nadstandarda u specijalističkoj konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. U stalnim sam razgovorima s Primorsko-goranskom županijom, osnivačem Doma zdravlja PGŽ-a, posebno sa županom Zlatkom Komadinom s glavnom temom – razvijanje sustava zdravstvenih usluga kojim će se stanovnicima PGŽ-a osigurati nadstandard u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti.

Bilo bi od iznimnog značaja za javnozdravstveni sustav PGŽ-a kada bi se ogromni resursi specijalistike mobilizirali u okviru jedne takve poliklinike u prevenciju i liječenje. Uz smanjivanje lista čekanja, ovdje mislim ponajviše na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite koja bi podigla kvalitetu života i smanjila dugoročno troškove liječenja. Dom zdravlja i Centar kroz razvijanje poliklinike vidim kao komplementaran KBC-u kroz suradnju sa Sveučilištem u Rijeci i primjenu najviših istraživačkih protokola i rezultata kao mogućnost da se PGŽ profilira kao inovator i lider podizanja regionalne i županijske javnozdravstvene usluge, kaže dr. Grgurević Dujmić, dodajući kako ova vizija uključuje i stvaranje infrastrukturnih preduvjeta, kao i da je svjesna dugih lista narudžbi, ali i potrebe za unapređenjem kontrole kvalitete zdravstvenih usluga.

Brojne promjene

Upravo u njezinom mandatu Dom zdravlja PGŽ-a očekuje brojne promjene, a jedna od njih svakako je izgradnja Zdravstvenog centra na Rujevici gdje će biti preseljena uprava ustanove, ali i njezin cjelokupni specijalističko-konzilijarni dio. Tu je još i uređenje i nadogradnja Doma zdravlja Opatija, izgradnja nove zgrade na Malom Lošinju i uređenje slobodnih prostora u zgradi Ive Marinkovića.

– Preseljenje u prostore na Rujevici od velike je važnosti. Na jednom mjestu bit će objedinjena cijela specijalističko-konzilijarna zaštita Doma zdravlja, što će značiti bolju uslugu pacijentima i sigurno veće zadovoljstvo za rad svim djelatnicima. Dobit ćemo modernu zgradu koja će biti opremljena opremom na najvišem nivou. Dodatno će biti educirani svi zaposlenici, a najveći benefit je da će se sve odvijati na jednom mjestu. Tek tada ćemo moći reći da je pacijent na jednom mjestu u potpunosti obrađen i sljedeći korak je eventualno odlazak u bolnicu. Mislim da ćemo tek tada u potpunosti moći govoriti o rasterećenju bolnica, smatra nova ravnateljica Doma zdravlja.

Jedan od njezinih ciljeva je povećanje statusa specijalistima zaposlenim u Domu zdravlja PGŽ-a kako bi mogli konkurirati i izjednačiti se s onima u sustavima KBC-a, temeljem osiguravanja platforme za stjecanje vlastitih prihoda kao što su sistematski pregledi, stručni projekti financirani iz EU fondova i dodatni rad u ustanovi umjesto u privatnim institucijama. Poboljšanje uvjeta i razine usavršavanja, prema njezinom mišljenju, postići će se stvaranjem uvjeta da se Dom zdravlja akreditira kao nastavna i znanstvena baza Sveučilišta u Rijeci, a povećanje uvjeta i statusa omogućit će privlačenje specijalista koji će dodatno povećati kvalitetu i dostupnost javnozdravstvene usluge na razinu prosjeka europskih zemalja.

Nove specijalizacije

Tome bi dodatno trebale pridonijeti i nove specijalizacije vezane uz nove potrebe. Plan je proširiti djelatnost s dermatologijom, gastroenterologijom, gerijatrijom, ortopedijom i neurologijom te tako stvoriti »centar izvrsnosti« koji bi polikliničkim radom dodatno unaprijedio kvalitetnu specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu (SKZZ) u izvanbolničkim uvjetima za sve stanovnike PGŽ-a.

– Poboljšanje uvjeta rada u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatno će profilirati Dom zdravlja PGŽ-a kao lidera u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti te osnažiti regionalni standard kvalitete života i povećati privlačnost PGŽ-a kao destinacije za život i rad. Kontinuiranom edukacijom kadra, sustavnim obnavljanjem opreme te uređenjem prostora, cilj je uvesti i provoditi metode dijagnostike i liječenja koje su već sada na razini iznad uobičajenog standarda SKZZ-a za domove zdravlja. Inače, trenutno je u tijeku 18 specijalizacija iz SKZZ-a iz područja radiologije, fizijatrije, kardiologije, oftalmologije, psihijatrije, dermatovenerologije, gerijatrije, ortodoncije i paradontologije koje bi sukcesivno trebale biti završene u predstojećem mandatu. Na taj način će se dodatno ekipirati liječnički kadar, a istovremeno planiramo provoditi kontinuirano školovanje sestrinskog kadra u okviru Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, pojašnjava dr. Grgurević Dujmić.

Primarna zaštita

Primarna zdravstvena zaštita prvi je i najčešći oblik kontakta stanovništva sa zdravstvenom službom i podrazumijeva sveobuhvatnu skrb za zdravlje, provedbu preventivnih i kurativnih mjera, zdravstveni odgoj te suradnju sa svim organizacijama i ustanovama koje mogu pridonijeti boljem zdravlju stanovništva.

– Upravo zato treba posebnu pozornost posvetiti ovom dijelu sustava zdravstvene zaštite. Građani nisu svjesni koliko je ovaj sustav velik. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti Doma zdravlja PGŽ-a opća i obiteljska medicina uključuje ukupno 80 ordinacija, zdravstvena zaštita predškolske djece ukupno 12 ordinacija, zdravstvena zaštita žena ukupno sedam ordinacija, dentalna zdravstvena zaštita ukupno 37 ordinacija, laboratorijska dijagnostika šest laboratorija, patronažna zdravstvena zaštita 64 tima, sanitetski prijevoz 26 timova, medicina rada četiri tima, zdravstvena njegu u kući 18 timova. Unutar PZZ-a trenutno je 38 liječnika je na specijalizaciji, osmero iz ginekologije i opstetricije, jednako kao i iz pedijatrije, a iz obiteljske medicine 22. U svojem programu navela sam niz mjera za unapređenje dostupnosti i kvalitete primarne zdravstvene zaštite. Primjerice, nedostatan broj specijalista obiteljske medicine treba nadoknaditi različitim mjerama kojima se poboljšava sam postupak dobivanja i provedbe specijalizacija, ali i razvijanjem sustava i uvjeta rada i napredovanja koji će motivirati mlade liječnike na odabir ovih specijalizacija. Neodgovarajući tretman specijalizanata obiteljske medicine u usporedbi s drugim kliničkim specijalizacijama, treba kontinuirano komunicirati s nadležnim nacionalnim tijelima, a razlike u koeficijentima složenosti poslova i osobnim dohodcima specijalista obiteljske medicine u odnosu na druge specijaliste kliničke medicine treba regulirati u komunikaciji s nadležnim nacionalnim tijelima. Nejednak status specijalista obiteljske medicine unutar ordinacija i onih koji rade unutar sustava Doma zdravlja treba izjednačiti u najvećoj mogućoj mjeri kroz posebnu podršku onima koji rade u sustavu Doma zdravlja, i to kroz mogućnosti napredovanja unutar sustava zdravstva i visokog obrazovanja, osiguravanjem kontinuiranog usavršavanja te osiguravanjem atraktivnih uvjeta rada. Bilo bi poželjno okrupniti ordinacije primarne zdravstvene zaštite unutar pet makrocentara na području Rijeke, čime bi se osigurala racionalizacija administracije i troškova održavanja te optimalno korištenje prostora i opreme opet s ciljem efikasnije i kvalitetnije zdravstvene usluge, izdvaja dr. Grgurević Dujmić.

Više EU novca

U svom mandatu nastojat će uvećati prihode iz vanjskih izvora, posebice novca iz proračuna Europske unije. Budući da Dom zdravlja nije registriran kao znanstvena organizacija, no posjeduje kadrovski kapacitet za provedbu znanstvenih istraživanja, u sklopu znanstveno istraživačkih projekata trebao bi biti financiran na projektima kao partner.

– Kroz dostupne programe za osnaživanje ljudskih potencijala (ESF+) moguće je financirati sljedeća ključna područja: promicanje zdravog i dobro prilagođenog radnog okruženja u kojem se uzimaju u obzir zdravstveni rizici, aktivno i zdravo starenje, promicanje zdravlja i rješavanje zdravstvenih nejednakosti, potpore zdravstvenoj radnoj snazi i jačanje kapaciteta javne uprave. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EDRF) mogu se financirati potpore za jednak pristup zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, zdravstvenu infrastrukturu i opremu, e-zdravstvo, mobilno zdravstvo, telemedicinu, javni informacijski sustavi, kao i transnacionalne i prekogranične aktivnosti za povećanje otpornosti i učinkovitosti pružanja zdravstvenih usluga. Za precizno pronalaženje prilika, kvalitetnu pripremu i pravodobnu predaju projektnih prijava bit će neophodno pronaći i angažirati stručnjake za područje izrade projektnih prijava, a istovremeno će se trebati osnažiti dio postojećeg kadrovskog kapaciteta te redefinirati njihove uloge i radne aktivnosti, zaključuje dr. Grgurević Dujmić.

U Domu zdravlja zaposlene 333 medicinske sestre

Posebna tema su i medicinske sestre čija je prosječna dob donedavno u Domu zdravlja bila visoka. No, nedavno su uspješno okončani natječaji za zapošljavanje, na koje su se javile mahom medicinske sestre koje su tek završile srednju školu te danas prosječna dob medicinske sestre u Domu zdravlja iznosi 42,7 godina i u Domu zdravlja su zaposlene ukupno 333 medicinske sestre

– Manjak medicinskih sestara generalno je problem u cijeloj zemlji. Privlačenje sestara u našu ustanovu ovisi o materijalnom statusu i uvjetima rada koje im možemo ponuditi, a koeficijenti su izjednačeni po uredbi o plaćama. Svjesni smo da ukoliko želimo privući medicinske sestre iz područja izvan naše županije, trebamo im osigurati smještaj i mogućnost napredovanja, kaže Grgurević Dujmić.