RIJEKA – Iako Hrvatska ide prema kulminaciji kada je riječ o izbornoj kampanji za parlamentarne izbore, na sjednici Gradskog vijeća to se nije moglo osjetiti jer su gradski vijećnici rutinski odradili sjednicu predstavničkog tijela. Na kojoj su prihvatili odliuke kao što su imenovanje sudaca porotnika Županijskog suda u Rijeci, odluku o kriterijima i mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva u 2024. godini, odluku o kriterijima i mjerilima te načinu financiranja Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke.

Gradski parlament je malo živnuo kada se prihvaćala odluka o davanju na upravljanje javne turističke infrastrukture Turističkoj zajednici grada Rijeke. Riječ je o Trsatskoj gradini i riječkim tunelima. Direktor Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa pojasnio je da je to i sada slučaj, ali da će se ovom odlukom steći uvjeti da ovaj riječki turistički potencijal iskorači u kvalitativnom smislu, najavivšu uređenje parka oko Gradine na način da će se napraviti mediteranski vrt, a sve s ciljem da to bude mjesto okupljanja i za građane Rijeke i za turiste.

Gradski vijećnici podržali su odluku i mišljenja su da bi na isti način trebalo aktivirati i neke druge potencijale kao što su Zametska špilja ili Tuneli na Katarini. Izvješće o provedbi Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje grada Rijeke za razdoblje od 2018. godine do 2022. godine nije dobilo zeleno svjetlo budući da je 13 vijećnika bilo za, sedam protiv i šest suzdržanih.

Nezavisna vijećnica Iva Rinčić upozorila je da je riječ o izuzetno bitnoj temi i njoj je nshvatljivo da nitko u ime Grada Rijeke i njegovih stručnih službi nije imao potrebu dati uvodno obrazloženje. Njezino mišljenje je da je to neprihvatljivo i da svjedoči o tome da Grad Rijeka po ovom pitanju niti ima smjer niti ima cilj, već se ovakvim izvješćima samo zadovoljava forma.

Sabina Marov (Most) upozorila je na problem sa zagađenjem zraka u riječkoj luci na lokaciji na kojoj se manipulira sa starim željezom, ocijenivši da situacija nije nikako dobra i da je tamo zrak zagađen. Aleksandar Saša Milaković (Most) pitao je gradonačelnika Marka Filipovića što je napravio po tom pitanju, a on mu je odgovorio da je i formalnim i neformalnim pute, u skladu sa zakonom, učinio sve što je mogao, dodavši da i on misli da je riječ o neprimjerenoj lokaciji. “Ali ne možemo zanemariti činjenicu da taj posao Luci Rijeka donosi određene prihode iz kojih gotovo 800 radnika prima plaću. Mislim da moramo naći način da se pomiri činjenica da Luka Rijeka mora obavljati djelatnost, ali i da ta djelatnst ne ugrožava kvalitetu zraka”, rekao je Filipović.

Vedran Vivoda (Akcija mladih) upozorio je da o načinu na koji se gradska vlast odnosi prema zelenoj infrastrukturu najbokje svjedoči način na koji se orezuju riječka stabla. “To se ne radi kako treba, a kada se tome doda i da se stabla uklanjaju, moglo bi se reći da smo suočeni s elementarnom nepogodom zvanom Marko Filipović i SDP”, ocijenio je Vivoda. Nebojša Zelič (Možemo) također je nezadovoljan materijalom koji je stigao na Gradsko vijeće, a njegovo je mišljenje da bez obzira na nezahvalnu konfiguraciju Rijeke treba krenuti u izgradnju biciklističkih staza.

Gradski vijećnici s 13 glasova protiv (svi osim SDP-ove koalicije) i 11 za (SDP-ova koalicija) nisu prihvatili izvješće o radu Komunalnog društva Čistoća u prošloj godini. Iako se ova izvješća kada je riječ o Čistoći u praviliu ne prihvaćaju, upozorila je nezavisna vijećnica Iva Rinčić, ništa se ne događa i nikakvih sankcija nema. Ona je dodala da je to loše samo po sebi, a tragično što se po pitanju Čistoće ne postupa ni po zaključcima Gradskog vijeća koje je obvezalo riječkoga gradonačelnika Marka Filipovića na obvezu poduzimanja određenih koraka kada je riječ o poslovanju, ali i stanju u ovom komunalnom društvu.

“Mi kao predstavničko tijelo građana smo donijeli te zaključke, ali ni nakon šest mjeseci nemamo informaciju što je gradonačelnik napravio”, ogorčena je Rinčić. I ostali vijećnici bili su rezignirani potpunom neodgovornošću Čistoće i riječkoga gradonačelnika, a to je najbolje sažeo Vedran Vivoda (Akcija mladih”, kazavši da je riječ o modusu pojeo vuk magare i nikome ništa, a gradonačelnika nije briga.

Na Aktualnom satu Danijel Imgrund (HDZ) pitao je hoće li troškovi obnove broda Galeb probiti prvobitne financijske okvire i koliko će taj projekt u konačnici koštati. Gradonačelnik Marko Filipović podsjetio je da je brod Galeb kulturno dobro Republike Hrvatske i to odlukom bivšeg HDZ-ovog ministra kulture Bože Biškupića.

– O financijskim izdacima već sam u nekoliko navrata govorio. Brod Galeb će zaživjeti četvrtim životom i podići će atraktivnost Rijeke kao turističke destinacije. Uložena sredstva će biti valorizirana na odgovarajući način”, rekao je Filipović. Imgrund je gradonačelniku poručio da bježi od konkretnih odgovora i zatražio je pisano očitovanje u vezi s financijskom konstrukcijom obnove broda Galeb.

Tea Mičić Badurina (PGS) još je jednom pitala na koji će se način riješiti problem s odlaganjem izmeta kućnih ljubimaca nakon impelemtacije individualiziranog prikupljanja otpada, odnosno planira li Grad Rijeka postaviti dodatne koševe budući da bi otključavanje kontejnera za odlaganje izmeta kućnih ljubimaca vlasnike koštalo najmanje 60 eura mjesečno. Odgovorila joj je pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Maja Malnar, ponovivši, manje-više, identičan odgovor onome od prije mjesec dana.

– Individualizirani način prikupljanja otpada znači i obveze korisnika. Ne bih potcjenjivala naše građane. U razdoblju koje slijedi pratit ćemo kao stvafri funkcioniraju i vidjet ćemo hoće li biti porebe da za tu svrhu postavljamo nove koševe ili kontejnere, pojasnila je Malnar.

Mašu Magzan (Nezavisna) zanimalo je zna li Grad Rijeka koja će biti namjena Palače Modello u kojoj je donedavno bila Gradska knjižnica Rijeka. Njoj je neshvatljivo da gradska vlast još uvijek nema odgovor što će biti s tim prostorom, naglasivši da je pokrenuta inicijativa da se građani očituju o tome te da je izazvala veliko zanimanje i dala niz zanimljivih prijedloga.

– Palazzo Modelllo je štićeno kulturno dobro i nakon što nam prostor bude predan, obavit ćemo pregled. Cijenim svaku inicijativu građana, ali nisam dobio još ni jedno pismo namjere potencijalnih investitora. Trenutno se obavljaju radovi u Adamićevoj ulici, a kada se oni okončaju, atraktivnost prostora bit će još veća. Razmislit ćemo što će biti s tim prostorom, hoće li njegova namjena biti javna, komercijalna ili mješovita. Vidjet ćemo što je najbolje za revalorizaciju toga prostora, kazao je Filipović. Magzan je replicirala da je vidljivo da je gradonačelnik često na putu pa ne zna što o ovome misle građani, te mu je predala dokument jer je uvjerena da ima sjajnih rješenja.

Nebojša Zelič (Možemo) pitao je zbog čega je peti put aneksiran ugovor o pravu građenja s tvrtkom Stadioni Kantrida i zbog čega se ne ide u raspisivanje novog natječaja budući da je cijena koju plaća ta tvrtka daleko ispod tržišne. Ocijenio je da razlozi novog aneksa nikako ne mogu biti objektivne okolnosti.

– Ugovor je više puta aneksiran zbog stanja na tržištu. U međuvremenu je došlo do novih okolnosti nakon što je Gradsko vijeće prihvatilo odluke o izmjeni Generalnog urbanističkog plana i izradi Urbanističkog plana uređenja za to područje. Vjerujem da velika većina građana Rijeke podržava projekt izgradnje novog stadiona na Kantridi koji ide svojim tijekom, iako nije jednostavan ni lak, kazao je Filipović.

Ivu Rinčić (Nezavisna) zanimalo je što će biti s atletskom stazom ako krene realizacija gradnje novog stadiona, a riječki gradonačelnik je pojasnio da se ona uklanja i da će se pronaći novo rješenje za riječke atletičare, naglasivši da će se to odrediti kao ugovorna obveza gradnje novog stadiona za atletičare vjerojatno na području Trsata.

Ivana Prica (SDP) pitala je kako teku radovi na izgradnji novog autobusnog kolodvora na Žabici, a Filipović je izrazio zadovoljstvo zbog toga što sve teče u skladu s ugovornim obvezama, naglasio je da je investitor izvršio sve financijske obveze, najavivši da bi cijeli projekt trebao biti gotov do kraja 2025. godine.