Ne)kultura odlaganja

Migracija smeti: Divlji deponiji sve više niču u zaleđu Opatije i Matulja

Marina Kirigin

Divlji depniji / Foto: M. KIRIGIN

Divlji depniji / Foto: M. KIRIGIN

Na području Veprinca i Bregi, u prirodu, praktički uz samu cestu, bačen je komunalni, ali i krupni otpad, a kako se čini, pravda za počinitelje je teško dostižna jer se tek rijetki uhvate u nedjelu. Ponovo zanimljiva mnogima postala je i povijesna šumska šetnica Carmen Sylva u zaleđu Opatije



Divlji deponiji niču na sve strane, a posljednje neprimjereno odlagalište otpada zabilježeno je uz cestu za Učku, na području Veprinca i Bregi. U prirodu, praktički uz samu cestu, bačen je komunalni, ali i krupni otpad, a kako se čini, pravda za počinitelje je teško dostižna jer se tek rijetki uhvate u nedjelu. No nije to jedini problem koji je uočen kad su »smeti« u pitanju – još uvijek je popularno odložiti vrećice smeća kod tuđih kanti, čime se stvaraju ružne slike u centru liburnijskih mjesta, a najnoviji problem iskrsnuo je povratkom šetača u prirodu u vrijeme pandemije koronavirusa.


Ponovo zanimljiva mnogima postala je i šumska šetnica Carmen Sylve u zaleđu Opatije. Papiri, maramice, boce, apsolutno svega se može naći na tom povijesnom putu. Čini se da su mnogi šetači ovog proljeća zaboravili da ono što se u šumu unese, da se iz nje mora i iznijeti. S jedne strane veseli činjenica da su se ljudi okrenuli boravku u prirodi, no nikako ne može proći nezamijećeno da kultura odlaganja otpada nije na primjerenoj razini.


Šetnje šumama


– Svjedočimo da je situacija izazvana pandemijom COVID-19 mnoge naše sugrađane, ali i stanovnike drugih gradova i općina, izmamila u šetnje šumama pa tako i opatijskim šumskim šetnicama, usprkos pozivu Stožera Civilne zaštite »ostani doma« pogrešno smatrajući da će na takvim lokacijama biti jedini, a što je na tim lokacijama izazvalo popriličnu gužvu. Uslijed boravka većeg broja ljudi u šumama, nažalost, na šetnici se može naći i više odbačenih sitnih stvari za redovno korištenje. Apeliramo na ekološku svijest građana da prilikom boravka u šumi ne odbacuju otpad u prirodu, već da koriste postavljene koševe za otpatke na početku i kraju šetnice. Naši komunalni redari su po utvrđenju povećanog broja šetača na toj lokaciji obišli samu šetnicu tako da nam je situacija dobro poznata te smo naložili čišćenje šetnice. Djelatnici Parkova za vrijeme trajanja specijalnih mjera obavljaju samo nužne poslove koje u znatnoj mjeri ograničava obveza rada u timovima A i B te je broj radnika prepolovljen. Uoči sezone će biti provedeni poslovi pripreme turističke sezone i na šetnici Carmen Sylve.


Sanacija divljih deponija lani koštala 50.000 kuna



 


Odlaganje kućnog, komunalnog otpada u prirodu nekoć je bilo prava rijetkost, međutim, novo gospodarenje navelo je pojedince da se i tog otpada rješavaju na neprimjeren i nezakonit način. Prijašnje takozvane »javne« kante trpjele su svo smeće, međutim, sada privatne, vrlo često i zaključane kante korisnika, odnosno naplata po odloženoj količini smeća, neke navode da svoje kućne otpatke bace u šumu, pa i onako usput iz auta.


– Za čišćenje takvih deponija angažiramo Komunalac. Počinitelje nije lako uhvatiti na dijelu upravo zbog prostranosti općine, tako da to za Općinu predstavlja trošak. Lani smo za sanaciju divljih deponija potrošili više od 50.000 kuna. Očekujem da će taj iznos i ove godine biti okvirno takav, iako je teško tako nešto prognozirati.


Pojavom koronavirusa ljudi su se uhvatili poslova u i oko kuće, svemu je pogodovalo i izuzetno lijepo proljetno vrijeme koje i inače mnogi koriste za veća kućna spremanja. Pojačano su se tako čistili prostori kao što su šupe, konobe, podrumi, pa trenutno imamo velik broj prijava – zaključio je Puharić.


Iako nas žalosti ponašanje građana koji zagađuju prirodu odbacivanjem otpada, s druge strane raduje nas što je potencijal opatijskih šumskih šetnica u vrijeme krize COVID-19 nanovo prepoznat. Problem divljih deponija uz cestu za Učku nam je isto tako dobro poznat, u dva navrata posljednjih smo mjeseci u suradnji s Parkom prirode Učka i Mjesnim odborom Veprinac sanirali takva mjesta, a u jednom je navratu naš komunalni redar i zatekao počinitelja te mu je kazna izdana na licu mjesta. Pozivamo savjesne građane da prijavljuju počinitelje komunalnom redarstvu Grada Opatije ako imaju spoznaja o takvim djelima – stoji u odgovoru iz Grada Opatije.


Nabavili kamere


Općina Matulji je, kako bi riješila problem divljih deponija, ne tako davno nabavila kamere koje postavlja na mjestima ilegalnih odlaganja. Ronald Puharić, voditelj Odsjeka za komunalni sustav Općine Matulji, kaže da su se kamere pokazale efikasnima. Međutim, s obzirom na činjenicu da se općina proteže na velikih 176 četvornih kilometara, teško je uvijek uhvatiti počinitelje i cijeli prostor držati pod kontrolom.


– Lokacija divljih deponija krupnog otpada ima na 40-ak mjesta na području općine, od Bregi do Rupe. Negdje se radi o malim, a negdje o značajnim količinama otpada odloženima u prirodu. Nabavljene kamere su mobilne, prenosimo ih ovisno o procjenama gdje se najčešće i najviše nelegalno odlaže. Za sada su nam kamere omogućile da uhvatimo sedam počinitelja. Kazna za fizičke osobe je 2.000 kuna, pravne osobe snose kaznu u iznosu od 10.000 kuna, ali se kažnjava i fizička osoba u pravnoj s još dodatnih 1.000 kuna, primjerice 10.000 kazna je za firmu, a još 1.000 plaća njezin direktor – objašnjava Puharić.


Postavljanje baje


Dok nije stupio na snagu novi zakon o prikupljanju otpada, odnosno dok je postojao sustav postavljanja baja, odlaganje otpada u prirodu događalo se puno rjeđe. Tada je postojao unaprijed definiran raspored postavljanja baja tako da su mještani znali gdje i kada mogu odložiti krupni otpad. Novi zakon iziskivao je nužno i promjenu navika stanovništva. U početku su ljudi bili neupućeni, bez obzira na činjenicu da se edukacija o novom sistemu gospodarenja otpadom obavljala na svim razinama, putem medija, mjesnih odobra, javnih tribina… Međutim, sad su već puno informiraniji, tvrdi Puharić.


– Na našem području ljudi imaju pravo na godinu deponirati tri kubika krupnog otpada besplatno i to na način da ga dovezu na reciklažno dvorište ili pak mogu koristiti uslugu Komunalca koji će im dovesti baju na kućnu adresu. Znači, svaki korisnik ugovora ima pravo godišnje odložiti tri kubika »na kućnom pragu« i pustiti da mu to pobere Komunalac. Zato kažem da ova divlja odlagališta vrlo često nisu djelo mještana općine, već ga na područje Matulja donose ljudi iz drugih jedinica lokalne samouprave. Znači, događa se »migracija smeti« iz drugih područja, primjerice onih gdje se odlaganje na reciklažnom dvorištu plaća – rekao je Puharić.