RIJEKA – Iako bi idućeg ponedjeljka svih 311.000 hrvatskih osnovaca u školama trebali dočekati besplatni obroci, sudeći prema trenutnoj situaciji to se ipak neće uspjeti realizirati u svim osnovnim školama, a najvjerojatnije je da će ostati bez besplatnog obroka prvi dan drugog polugodišta učenici brojčano velikih škola. Pred školama su još svega tri radna dana za organizaciju podjele besplatnih obroka, ali one najveće i dalje su suočene s nizom tehnički neriješenih pitanja – od prostora gdje će nekoliko stotina učenika jesti do nedostatka osoblja koje će marende pripremiti i podijeliti, kao i nedovoljne količine posuđa za sve učenike. Na adrese škola još uvijek nisu stigle ni detaljne upute Ministarstva znanosti i obrazovanja, iako je prošlotjednom odlukom Vlade o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola, propisano da se zadužuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja za donošenje upute o načinu provođenja Odluke.

Velika škola, veliki problemi

Brojčano najveća riječka škola, OŠ Srdoči, u ponedjeljak bi trebala imati spremno gotovo 800 besplatnih obroka, no ravnatelj Ivan Vukić kaže da se to u ovom trenutku organizacijski za sve učenike teško može realizirati. Već sada u toj školi svakodnevno marendu prima četiristotinjak učenika i zbog tako velikog broja njena podjela se odvija tijekom dva odmora, a sada broj marendi treba udvostručiti.

– Male škole, do 200 učenika, to mogu realizirati, ali velikim školama poput naše treba vremena. Mislim da ćemo morati postepeno uvoditi marende za sve učenike. U ponedjeljak će marendu dobiti oni koji je i inače primaju. Kako bismo uspjeli pripremiti marendu za sve učenike, trebaju nam još dvije kuharice, nedostaje nam i posuđa za toliki broj učenika. Imamo blagovaonicu koja može primiti sedamdesetak učenika i već sada učenici ručaju u tri smjene jer ne stanu svi, a između svakog turnusa ručka treba oprati suđe i počistiti da bi blagovaonica bila spremna za iduću smjenu. Sada bi trebali organizirati deset grupa za marendu u blagovaonici, a postojeći broj kuharica ne može stići pripremiti primjerice 800 sendviča, koji i zbog zadovoljenja sanitarnih uvjeta moraju biti zamotani. Nalazimo se u nezavidnoj situaciji. Manje škole nemaju tako izražen problem i nadam se da će škole koje imaju tehničkih problema u provedbi dobiti vremena da se prilagode i organiziraju te da se besplatni obroci postepeno uvedu, upozorava Vukić.

»Siromašni« mliječni obroci

OŠ Srdoči jedna je od rijetkih riječkih škola s vlastitom kuhinjom, a iako nema kuhinju, kao ni sve uvjete, ravnatelj OŠ Pehlin Željko Šimunić najavljuje da ta škola u ponedjeljak počinje s podjelom besplatnih obroka za 360 svojih učenika. Međutim, kaže Šimunić, bit će to »siromašni« mliječni obroci jer s 1,33 eura, koliko će škole dnevno dobivati za svakog učenika, malo se toga može nabaviti.

– Volio bih da mi netko da recept za kvalitetan i zdrav obrok koji košta 1,33 eura. Dobili smo cijene dobavljača i u idućih nekoliko dana ćemo pokušati složiti jelovnike. Nismo dobili odobrenje za zapošljavanje spremačice i pomoćne kuharice i teško ćemo se organizirati, ali pokušat ćemo. Prema sadašnjem planu, stariji učenici će marendati u učionicama i sami dolaziti po marendu, a moramo osigurati i dežurstvo nastavnika za vrijeme marende. Imat ćemo po dva velika odmora, jedan za mlađe i jedan za starije učenike. Prisiljeni smo nabavljati gotove obroke jer nemamo uvjete da ih sami pripremamo. Pogotovo ne s jednom kuharicom koja mora pripremiti i šezdesetak ručkova za produženi boravak, objašnjava Šimunić.

Nedefinirani jelovnici

Škola s vlastitom kuhinjom je i OŠ »Fran Franković«, a ravnatelj Vedran Kosovac jučer još nije znao hoće li do ponedjeljka uspjeti organizirati besplatne obroke za sve učenike jer unatoč vlastitoj kuhinji, niz je otvorenih pitanja za koja još nisu nađena rješenja.

– Nedostaju nam dvije kuharice za koje nismo dobili odobrenje za zapošljavanje. Sada imamo svega tri dana da nađemo dvije pomoćne kuharice koje ćemo zaposliti na određeno vrijeme. Moramo pripremiti obroke za petstotinjak djece, ako svako dijete dobije tri kriške salame to je 1.500 kriški. Netko to mora narezati i posložiti. Još uvijek slažemo jelovnike i imamo svakakve kombinacije. Moramo uskladiti cijenu s onim što djeca vole i da je nutritivno​ kvalitetno. Koliko nam je činjenica da imamo kuhinju prednost, toliko je i otežavajuća okolnost. Nismo još donijeli odluku hoće li se hrana nuditi na švedskom stolu ili će se učenicima davati zasebno. Imamo i problem gdje to poslužiti. Razmišljamo i o tome da to bude u holu škole. Za sada znamo da ćemo morati imati četiri velika odmora, po dva u svakoj smjeni. Nedostajat će nam i posuđa te pribora za jelo, ističe Kosovac.

Cijene (ne)poznate

U OŠ Pećine jučer je bilo sigurno da će u ponedjeljak sve učenike dočekati besplatni obroci, no kako navodi ravnateljica Jasna Vukonić Žunič, za 150 učenika to i nije organizacijski toliko zahtjevno.

– Roditelje smo već obavijestili da će u ponedjeljak sve učenike čekati marenda u školi. Nemamo mogućnost podjele toplog obroka za sve. Još uvijek čekamo cijene dobavljača i nisam sigurna što ćemo za 1,33 eura moći ponuditi. Nama je lakše jer imamo malo učenika, ali školama s 800 učenika to nikako nije jednostavno. Vidjet ćemo kako će to prvi tjedan funkcionirati, a onda ćemo opet sjesti i pokušati ukloniti nedostatke i probleme ako se pojave, zaključuje Vukonić Žunič.

Problem i viškovi hrane

Svi se ravnatelji slažu da im problem predstavljaju i eventualni viškovi hrane, jer neka su djeca već najavila da školsku marendu ne žele jesti, iako imaju pravo na to. Škole će tome različito pristupiti. Tako je OŠ Pehlin zauzela stav da će svako dijete koje ne pojede marendu, ono što je dobilo nositi kući, dok će OŠ Pećine eventualne viškove nuditi djeci koja dulje borave na nastavi. Marende će se ponovno nuditi nakon petog nastavnog sata. Nisu samo eventualni viškovi hrane problem. U školama razmišljaju i kakav pribor ponuditi djeci, smiju li im dati noževe, čačkalice i slične predmete. Ne zna se ni kako će nastavnici prihvatiti novo zaduženje dežurstva za vrijeme marende koje tehnički mogu odbiti jer nigdje ne piše da im je i to dio posla.