Nezavisni kandidat za gradonačelnika Rijeke Davor Štimac nakon prvog kruga izbora, u kojemu je dobio najviše glasova uz kandidata SDP-a Marka Filipovića, najavio je borbu i raspravu s protukandidatom u drugom krugu prvenstveno po pitanju programa i vizije razvoja grada. Drugi krug se, međutim, pretvorio u seriju napada na osobnoj razini i međusobnih optužbi dvojice kandidata pa Štimca pitamo što je tome uzrok i zbog čega su krenuli međusobni napadi.

– Iskreno, zbog toga mi je žao. Mi smo vodili pozitivnu kampanju, o tome kako vidimo Rijeku, u kom smjeru se grad treba razvijati, kako riješiti probleme, no, nažalost, naš kritički pristup sadašnjem stanju u Gradu Rijeci ocijenjen je kao nešto zbog čega je potrebno krenuti u napad, u tom smislu ta konstruktivna rasprava izostaje. Mi smo prezentirali brojčane rezultate Grada i iznijeli što nas brine, primjerice stanje duga Grada Rijeke, jer će budući gradonačelnik morati naći načine da dugove vraća, kao i zato što će naše buduće aktivnosti i programi ovisiti o financijskom stanju u kasi Grada.

Očekivao sam da će nam gospodin Filipović, a dijelom i gospodin Ivaniš, koji su bili zamjenici gradonačelnika, jasno reći kakvo je stanje duga, međutim, u više navrata dobili smo potpuno različite informacije. Zbog toga smo angažirali revizore i konačno došli do 750 milijuna kuna, brojke značajno veće od onoga što je prezentirao Filipović, a dug od 750 milijuna potvrdio je i gospodin Obersnel.

Izloženost pritiscima

Osim u napad, krenuli ste i u defenzivu pa ste na prvoj konferenciji za novinare nakon prvog kruga izbora ustvrdili kako ste vi i vaši suradnici izloženi prijetnjama i zastrašivanju. Zašto niste do kraja razjasnili tu priču? Tko vam prijeti?

– Iva Rinčić, Boris Popović i ja na toj smo konferenciji jasno rekli o čemu se radi. Pritisci na nas odnosili su se na niz neuobičajenih aktivnosti, poput učestalih inspekcijskih nadzora u tvrtkama koje su uvijek dosad korektno radile svoj posao i nikad nisu bile izložene takvim pritiscima. Naši članovi koji rade u prosvjeti bili su izlagani pritiscima vezanim uz sigurnost njihovog zaposlenja i preko toga nismo mogli prijeći. Takvom načinu komuniciranja nije mjesto u političkoj kampanji.

Jeste li ili kanite li neke od osoba koje su prijetile i izlagale vas pritiscima prijaviti policiji i drugim institucijama?

– Nismo namjeravali prijavljivati policiji, ali smo htjeli ukazati na ove probleme da ne bi sve završilo tek tako. Mislim da je bolje izbjegavati sudske epiloge, ako je to moguće.

Na čiju podršku računate u drugom krugu? Prije nekoliko dana najavili ste da nećete koalirati ni s HDZ-om, ni sa SDP-om, niti s Mostom. Na čije onda birače računate u drugom krugu i jeste li si takvim izjavama zatvorili vrata kod birača HDZ-a i Mosta za koje se pretpostavljalo da će u drugom krugu dobrim dijelom dati glasove vama?

– Mi nismo zavorili ničija vrata. Samo smo rekli da želimo u Gradskom vijeću surađivati programski. Nevjerojatno je da nitko u Hrvatskoj to ne shvaća kao mogući način suradnje. U sadašnjoj situaciji ni gospodin Filipović ni ja ne možemo ostvariti većinu u Vijeću. Najlogičnije je, stoga, da gradom upravljamo programski. Ne želimo ni s kim trgovati, ne želimo žetončiće. Moj cilj je pobijediti na izborima, postati gradonačelnik i svoj program dati pred Gradsko vijeće. Ne očekujemo da će svaku našu programsku ideju podržati uvijek isti u Gradskom vijeću. Neke će podržati jedni, neke drugi, ali mislimo da će sve ideje biti dovoljno dobre da dobiju većinu glasova. Za to trgovina nije potrebna.

Spremni i na nove izbore

Zaista u to vjerujete? Da će gradska vlast moći biti funkcionalna bez stabilne većine u Gradskom vijeću i donositi odluke, poput recimo proračuna ili odluka o zaduženjima za kapitalne projekte?

– Zašto ne? Ovo je naša ideja kako da poboljšamo i ubrzamo funkcioniranje Grada. Problemi su toliko veliki da vjerujem da će naši prijedlozi biti prihvaćeni radi opće dobrobiti Rijeke, a ne političke trgovine, od koje se želimo udaljiti. Za sve odluke tražit ćemo većinu u Gradskom vijeću pa tako i za donošenje proračuna ili eventualno zaduživanje. Ali ta većina ne mora biti unaprijed dogovorena. Zašto vi želite da ta većina bude unaprijed dogovorena?

Ne želim ja, nego su dosadašnja iskustva iz sličnih situacija pokazala da je sve završilo ili političkom trgovinom ili ponovljenim izborima. Što ako svi vaši prijedlozi ne dobiju većinu glasova u Vijeću, jeste li spremni na dugotrajnu krizu gradske vlasti koja može rezultirati novim izborima?

– Čitajući programe stranaka na izborima za Rijeku, vidim da se velik dio naših programa preklapa. Oko mnogih pitanja smo čak i u ovo predizborno vrijeme usuglašeni pa ne vidim zašto to ne bismo bili i u Gradskom vijeću. Vjerujem da će ono na principima programske suradnje, a ne političke trgovine, funkcionirati bolje nego ikad. Ako netko želi izazvati krizu vlasti jer mi želimo izgraditi dva vrtića, što i oni imaju u programu, a onda se tome u Vijeću protive, neka to učini. Zanima me što će o tome reći građani. Nas ne zanimaju mjesta u odborima, nego da grad učinimo boljim. Spremni smo pokazati kako želimo upravljati gradom na dobrobit građana. Ako to oni koji su izabrani od strane građana ne žele prepoznati, spremni smo i na nove izbore na kojima će ponovo odlučivati građani.

Dugovi i »dugovi«

Na jednom od sučeljavanja ustvrdili ste da sadašnji ravnatelj KBC-a ne govori istinu o stanju dugova koje je zatekao nakon vašeg odlaska s te funkcije. Tko govori istinu, Vi ili on?

– Ja govorim istinu. Dugovi KBC-a u vrijeme dok sam njime upravljao, nisu rasli, nego su smanjivani. Riječki KBC je za to vrijeme konstantno bio istican kao bolnica koja financijski najbolje posluje u Hrvatskoj. Kako je moguće da se sve to promijeni sada, kada izlazim na izbore. KBC je u mom mandatu ostvarivao veće prihode nego rashode u redovitom poslovanju, a dospjeli dug je, primjerice, na kraju 2019. godine, dok sam bio na mjestu ravnatelja, iznosio 67 milijuna kuna. To je, inače, iznos tek nešto veći od polovine mjesečnih troškova poslovanja KBC-a Rijeka, koji se kreće oko 100 milijuna kuna. U KBC-u Zagreb dospjeli je dug u istom trenutku iznosio preko 860 milijuna kuna, u Splitu 255 milijuna, a u Osijeku 305 milijuna. Na kraju prošle godine, međutim, dospjeli dug KBC-a Rijeka iznosio je 243 milijuna kuna, odnosno povećan je za gotovo četiri puta. Kažu, dogodila se kriza, zbog COVID-19, ali dospjeli dug u Zagrebu i Osijeku na kraju 2020. ostao je praktički isti kao na kraju 2019., u Splitu je povećan za osamdesetak milijuna, a u Rijeci se učetverostručio.

Poteglo se u drugom krugu kampanje i pitanje plagijata u znanstvenom radu u kojemu ste sudjelovali kao jedan od autora. Kako to objašnjavate?

– To je insinuacija, već smo dobili videoizjavu glavnog urednika časopisa Digestive Disease, profesora Petera Malfertheinera, koji je iznenađen korištenjem ovakvih metoda u političkom i akademskom svijetu te navodi kako ja nisam napravio nikakav plagijat. Isto tako, imamo potpisanu izjavu mladih kolegica koje su bile koautorice i koje su počinile grešku, što još jednom isključuje bilo kakvu moju odgovornost vezanu uz ovo pitanje.