Prije mjesec dana stigla je ponuda za kupnju gradskog zemljišta na Žabici na kojemu bi se trebao graditi novi autobusni kolodvor, javna garaža i komercijalni sadržaji. Činilo se da je stavljena kvačica na Ž nakon 20-ak godina i da će Grad Rijeka, točnije gradonačelnik Marko Filipović, okončati agoniju toga projekta koji je neuspješno 20 godina pokušavao realizirati bivši gradonačelnik Vojko Obersnel. Činilo se da će SDP skinuti taj teret neispunjenih izbornih obećanja i čekati lokalne izbore za tri godine. Ipak, led u kojem se hladio šampanjac istopio se jer prema političkoj konstelaciji u Gradskom vijeću koje mora amenovati prodaju zemljišta od toga neće biti ništa. SDP-ova koalicija nema većinu, a Možemo! Rijeka već je u nekoliko navrata najavio da neće podržati prodaju i realizaciju projekta koji zanemaruje javni interes građana, prije svega zbog toga što je privatna tvrtka koja je dala ponudu za zemljište i budući vlasnik garaže pa bi realizacijom projekta Grad Rijeka izgubio mogućnost utjecati na cijene parkiranja. Gradski vijećnik Nebojša Zelič je najavio da će tražiti potporu gradskih vijećnika za raspisivanje lokalnog referenduma o ovom pitanju.

U zakonu o referendumu referendum se određuje kao oblik neposrednog odlučivanja birača i dijeli se na državni i na lokalni referendum o pitanjima iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave određenim zakonom i statutom. Drugi oblici neposrednog odlučivanja i izjašnjavanja birača u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (re­gionalne) samouprave su savjetodavni referendum, mjesni zborovi građana i predstavke građana. Lokalni referendum može raspisati predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i predstavničko tijelo jedinice područ­ne (re­gionalne) samouprave. U našem slučaju to je Gradsko vijeće. Na referendumu birači odlučuju neposredno tajnim glasanjem. I na državnom i na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (re­gio­nalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. Troškovi lokalnih referenduma podmiruju se iz gradske kase.

Prema Statutu Grada Rijeke referendum na temelju odredbi zakona i Statuta raspisuje Gradsko vijeće, a referendumsku inicijativu ima najmanje jedna trećina članova Gradskog vijeća, gradonačelnik, 20 posto ukupnog broja birača upisanih u popis birača Grada Rijeke i većina vijeća mjesnih odbora na području Grada Rijeke. I u Statutu se navodi da Gradsko vijeće može raspisati i savjetodavni referendum o pitanjima iz svog djelokruga. Od dana objave odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana.

Na prvi pogled se čini da je oko referenduma sve čisto, osim što će se odriješiti gradska kesa kako bi se pokrili troškovi referenduma jer je riječ o ozbiljnom procesu koji provodi Državno izborno povjerenstvo. Gradsko vijeće većinom glasova svih članova donosi i odluku o raspisivanju referenduma kada su predlagatelji referenduma članovi Gradskog vijeća, gradonačelnik ili većina vijeća mjesnih odbora na području Grada Rijeke.

Kako trenutno stoje stvari, Filipoviću odluka o prodaji zemljišta neće proći, osim ako ne izvuče nekog asa iz rukava kao što je bio slučaj kada se Rijeka promet pripojio Rijeka plusu, a što je podržao riječki HDZ. S druge strane, Zelič ne bi trebao imati problem skupiti 11 potpisa kako bi se glasalo o raspisivanju referenduma, ali za prihvaćanje odluke situacija je neizvjesnija jer ruku »za« treba dignuti 17 vijećnika budući da su u aktualnom sazivu ukupno 32 vijećnika. To će biti već malo teže ostvarivo. Čak i da odluka prođe, slijedi nemoguća misija. Naime, kako animirati 50 posto upisanih birača na izlazak na referendum kada na lokalne izbore izlazi tek nešto malo više od trećine birača. Zato se postavlja pitanje je li legitimno i racionalno pokretati referendumsku inicijativu. Je, jer je gradonačelnik Marko Filipović s Odjelom gradske uprave za urbanizam izmijenio projekt u bitnom dijelu. Projekt koji je gurao Obersnel bio je zamišljen na način da gradnju javne garaže i upravljanje njome preuzme gradska tvrtka, a Filipović je taj dio izmijenio na način da je sve prepustio privatnom kapitalu. Koji bi na taj način dobio parkirališni monopol jer tvrtka koja se javila na natječaj već upravlja s privatnim parkiralištima u centru grada.